Abdulah Sidran

Abdulah Sidran
Rođenje (1944-10-02) 2. oktobar 1944.
Sarajevo, DFJ
Smrt23. mart 2024(2024-03-23) (79 godina)
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
ZanimanjePjesnik, prozaik i scenarist
Jezikbosanski
NacionalnostBošnjak

Abdulah Sidran (2. oktobar 1944 – 23. mart 2024) bio je bosanskohercegovački pjesnik, prozaik i filmski scenarist.[1][2]

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Sidran je osnovnu školu i gimnaziju pohađao u rodnom Sarajevu. Apsolvirao na Filozofskom fakultetu, grupa jugoslavenskih književnosti i srpskohrvatskog jezika. Bio je urednik lista "Naši Dani", deset godina radio na Radničkom univerzitetu "Đuro Đaković", potom desetak godina kao profesionalni književnik.

Uređivao je omladinske listove i časopise, predavačke tribine. Do aprila 1992. bio je zaposlen na RTV Sarajevo, kao "vodeći dramaturg".[1] U književnosti se javio šezdesetih godina, pjesmama i prozom, u generaciji mladih književnika koju često nazivaju "šezdesetosmaškom". Za svoje pjesničke knjige nagrađivan je književnim i društvenim priznanjima (Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH, Godišnja nagrada Izdavačkog preduzeća "Svjetlost", Zmajeva nagrada) U ratu objavljena, knjiga njegove poezije "Sarajevski tabut" nagrađena je priznanjem, "Nagradom slobode", PEN-centra Francuske.[1]

Izbori iz njegove poezije, u prevodu na njemački, francuski, italijanski, objavljeni u Austriji, Francuskoj, Italiji[2] (Insel bin ich, im Herzen der Welt, Cercueil de Sarajevo, La bara di Sarajevo). Za italijansko, dvojezično, izdanje, dobio nagradu ”Premio letterario 1996 della Fondazione Laboratorio Mediterraneo”.[2]

Scenarista je filmova ”Sjećaš li se Dolly Bell?”, ”Otac na službenom putu”, reditelja Emira Kusturice, ”Kuduz” Ademira Kenovića.[1] Bio je redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH i majstorski kandidat u šahu.

Preminuo je u Sarajevu, 23. marta 2024.[3][4]

Književna djela

[uredi | uredi izvor]
  • Šahbaza, Kalibar 70, Sarajevo, 1970.
  • Potukač, Centar za društvene djelatnosti omladine, Zagreb, 1971.
  • Kost i meso, Veselin Masleša, Sarajevo, 1976.
  • Dječija bolest: Otac na službenom putu, kazališni komad, Zajednica profesionalnih pozorišta BiH, Sarajevo, 1983.
  • Otac na službenom putu, Mladost, Beograd, 1985.
  • Bolest od duše, Univerzitetska riječ, Nikšić, 1988.
  • Bolest od duše, Univerzitetska riječ, Nikšić, 1989.
  • Potukač, Zadrugar, Sarajevo, 1990.
  • Sarajevska zbirka, izabrane pjesme, Svjetlost, Sarajevo, 1991.
  • Sarajevski tabut, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1994.
  • Dvije grafike, dvije pjesme, poetsko – likovna mapa, Safet Zec/Abdulah Sidran, Udine, 1994.
  • Planeta Sarajevo, BiH savez – Merhamet, Stockholm, 1995.
  • Zdravo Bosno, stižem iz Sarajeva, putopis, Kameleon, Tuzla, 1996.
  • Zašto tone Venecija, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1996.
  • Sarajevska zbirka i druge pjesme, Svjetlost, Sarajevo, 1997.
  • Sarajevska zbirka, Preporod, Sarajevo, 1999.
  • Sarajevska zbirka i druge pjesme, Sarajevo – Publishing, 1999.
  • U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce, Bosnia Ars, Tuzla, 2002.
  • Kuduz, filmski scenarij, Vrijeme, Zenica, 2003.
  • Kuduz, Bemust, Sarajevo, 2003.
  • Sjećaš li se Doli Bel, Bosanska riječ, Sarajevo, 2003.
  • Sarajevski tabut, Civitas, Sarajevo, 2004.
  • Tvrđava Meše Selimovića, dramatizacija i scenarij, Oko, Sarajevo, 2004.
  • Drama : Putopisi, Izabrana djela I –V, knj. 4, Bosnia Ars, Tuzla, 2004.
  • Filmski scenariji, Izabrana djela I –V, knj. 3, Bosnia Ars, Tuzla, 2004.
  • Pjesme, Izabrana djela I –V, knj. 1, Bosnia Ars, Tuzla, 2004.
  • Proze, Izabrana djela I –V, knj. 2, Bosnia Ars, Tuzla, 2004.
  • Publicistika, Izabrana djela I –V, knj. 5, Bosnia Ars, Tuzla, 2004.
  • Sarajevska zbirka i druge pjesme, Svjetlostkomerc, Sarajevo, 2006.
  • Morija, Pres-sing, Sarajevo, 2006.
  • Morija, Svjetlostkomerc, Sarajevo, 2006.
  • Pjesme poslije rata, Svjetlostkomerc, Sarajevo, 2006.
  • Izabrane pjesme, Dinex, Beograd, 2007.
  • Morija, Šahinpašić, Sarajevo, 2007.
  • Dobročinitelj (sa Mersadom Berberom), Bošnjački institut, Sarajevo, 2008.
  • Suze majki Srebrenice, Bemust, Sarajevo, 2009.
  • Otkup sirove kože, roman, Službeni glasnik Beograd, 2011.
  • Ludilo vlasti posrkalo i posljednju kap pameti iz mozga tuzlanskog načelnika Jasmina Imamovića, kolumne, Art Atelje Sidran, Sarajevo, 2013.
  • Oranje mora, publicistički tekstovi, Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2015.
  • A Nurija veli, prozni zapisi, Connectum, Sarajevo, 2020.

Prevedena književna djela

[uredi | uredi izvor]
  • Pamatuješ Dolly Bellovou, prevod na češki: Milada Černa, Odeon, Praha, 1985.
  • Insel bin ich, im herzen der welt : Gedichte 1965 – 1987, prevod na njemački : Klaus Detlef Olof, Wieser, Klagenfurt – Salzburg, 1993.
  • Cercueil de Sarajevo, prevod na francuski : Mireille Robin, Fnac, Paris – Sarajevo, 1993.
  • La bara di Sarajevo / Sarajevski tabut, prevod na italijanski : Silvio Ferari, Edizione e. Milano – Trieste, prvo izdanje: 1993., drugo, treće i četvrto : 1995., 1996., 2006.
  • Due acquaforti, due poesie ( sa Safetom Zecom ), Edizioni del Tavolo Rosso, Udine, 1994.
  • Je suis une ile au coeur du monde, prevod na francuski: Mireille Robin, La Nuee Bleue, Paris, 1995.
  • The blindman sings to his city, prevod na engleski: Dubravka Dostal, Međunarodni centar za mir, Sarajevo, 1997.
  • Varfor sjunker Venedig / Zašto tone Venecija, prevod na švedski: Sven Gustavsson, Glas BiH, Stckholm, 1999.
  • A Zvornik ho lasciato il mio cuore, prevod na italijanski: Silvio Ferari, Edizioni Saraj. Milano, 2006.
  • Il cieco canta alla sua citta, prevod na italijanski: Silvio Ferarai, Edizioni Saraj. Milano, 2006.
  • Gošć z innego swiata, prevod na poljski: Grzegorz Latuszynski, Agawa, Warszawa, 2009.
  • Romanzo Balcanico, priredio: Piero Del Giudice, Aliberti, Roma / Regio Emilia, 2009.
  • Tears of the mothers of Srebrenica, prevod na engleski: Ahmed i Lejla Ananda, Bemust, Sarajevo, 2009.
  • Dumu ummehat Srebrenica, prevod na arapski: Nurko Karaman, Bemust, Sarajevo, 2009.
  • Terar for Srebrenicas mor, prevod na švedski: Đorđe Žarković, Bemust, Sarajevo, 2009.
  • La lacrime delle madri di Srebrenica, preveli na italijanski: Nadira Šehović i Silvio Ferari, ADV Publishing House, Lugano, 2010.
  • Il grasso di lepre, Casagrande editore, Bellinzona, 2010.
  • Tabuti Sarajevas, Shtepia Botuese, Priština, 2011.
  • Zakaj tonejo Benetke, Mladinska knjiga, Ljubljanja, 2017.

Književne nagrade i priznanja

[uredi | uredi izvor]
  • Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH, 1979.
  • Godišnja nagrada izdavačkog preduzeća Svjetlost, 1979.
  • Zmajeva nagrada – Matica srpska, Novi Sad, 1980.
  • Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, 1986.
  • Nagrada Skender Kulenović, 2002.
  • Godišnja nagrada BZK Preporod, 2002.
  • Bosanski stećak - nagrada Društva pisaca BiH za životno djelo, 2004.
  • Velika Plaketa Kantona Sarajevo, 2006.
  • Nagrada „25. novembar“, Sarajevo (2018).
  • Nagrada za slobodu govora i izražavanja Fondacije za slobodu govora i izražavanja, USA, 1993.
  • Nagrada Slobode PEN – centra Francuske, 1994.
  • Premio letterario 1996. della Fondazione Laboratorio Mediterraneo
  • Premio letterario dedicato a Umberto Saba, Trieste, 2005.

Filmografija

[uredi | uredi izvor]
  • Jegulje putuju u Sargaško more, TV-drama (1979)
  • Veselin Masleša, TV-film (1981)
  • Sjećaš li se Dolly Bell?, debitantski igrani film (1981)
  • Otac na službenom putu, igrani film (1985)
  • Oslobađanje Isidora Katanića
  • Povratak Katarine Kožul, igrani film (1989)
  • Kuduz, igrani film, (1989)
  • Praznik u Sarajevu, igrani film, (1990-1991)
  • Savršeni krug, prvi dugometražni poslijeratni igrani film, sniman u Sarajevu i u BiH (1997)
  • (A)torzija, kratki igrani film (2002)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b c d Biografija saknjiga.weebly.com, pristupljeno: 23. 7.2014
  2. ^ a b c "Na današnji dan 02.10.1944. godine rođen je Abdulah Sidran" Arhivirano 3. 10. 2013. na Wayback Machinesigma.ba, pristupljeno: 23. 7.2014
  3. ^ "Preminuo pjesnik, pisac i scenarista Abdulah Sidran". Al Jazeera Balkans. Pristupljeno 23. 3. 2024.
  4. ^ "Oslobođenje - Preminuo Abdulah Sidran". www.oslobodjenje.ba. 23. 3. 2024. Pristupljeno 23. 3. 2024.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]