Actinidiaceae

Actinidiaceae
(Porodica aktinija)
Actinidia deliciosa
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
RazredMagnoliopsida
RedEricales
PorodicaActinidiaceae
Engl. & Gilg

Actinidiaceae je mala porodica cvjetnica općepoznata kao porodica kineski ogrozdi. Porodica ima tri roda i oko 360 vrsta i član je reda Ericales.[1]

Rasprostranjenje

[uredi | uredi izvor]

To su drvenaste biljke loze, grmovi i stablašice umjerenih i suptropskih područja, porijeklom iz Azije (Actinidia, Clematoclethra i Saurauia) i Srednje i Južne Amerike (samo Saurauia). Saurauia, sa svojih 300 vrsta najveći je rod u ovoj porodici. Iako je sada ograničena na Aziju i tropsku Centralnu i Južnu Ameriku, dokazi govore da je porodica u prošlosti imala široko rasprostranjenje. Smatra se da je danas izumrli rod „Parasaurauia“ pripadao Actinidiaceae i živio je u Sjevernoj Americi tokom kampanija.[2]

Obilježja

[uredi | uredi izvor]

Biljke su obično malo drveće ili grmovi ili ponekad loze (Actinidia). Listovi su im naizmjenični, jednostavni, spiralni, sa nazubljenim ili cijelovitim rubovima. Nemaju stipule ili su veoma male. Često pokriveni pljosnatim čekinjama. Cvijet raste samotno ili se skupljaju u terminalnim cimama, sa slobodnim čašicom i laticama. Izuzev članova roda "Clematoclethra" koji imaju 10 prašnika, prašnici su brojni.[2] Invertiraju se neposredno prije nego što se cvijet počne širiti, pa njihove baze postaju vršne. Biljke mogu biti diecijske, monoecijske ili dvospolne. Plod je obično bobica, poput jestivog kivija, kultivara iz roda Actinidia.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Anderberg, Arne A.; Rydin, Catarina; Källersjö, Mari (2002). "Phylogenetic relationships in the order Ericales s.l.: analyses of molecular data from five genes from the plastid and mitochondrial genomes". American Journal of Botany. 89 (4): 677–687. doi:10.3732/ajb.89.4.677. PMID 21665668.
  2. ^ a b Keller, Jennifer A.; Herendeen, Patrick S.; Crane, Peter R. (1996). "Fossil flowers and fruits of the Actinidiaceae from the Campanian (Late Cretaceous) of Georgia". American Journal of Botany. 83 (4): 528–541. doi:10.1002/j.1537-2197.1996.tb12733.x.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]