Afari | |
---|---|
Ukupna populacija | |
oko 3.500.000 | |
Značajno stanovništvo u | |
![]() | 2.989.123 |
![]() | 152.700 |
![]() | 720.000 |
Jezik | |
afarski | |
Vjera | |
sunitski muslimani | |
Vezane etničke grupe | |
Kušiti[1] |
Afari ili Danakili su kušitski narod koji nastanjuje Afrički rog. Prvenstveno žive u etiopskoj regiji Afar i sjevernom dijelu Džibutija, iako pripadnici ovog naroda naseljavaju i južni dio Eritreje. Afari govore afarskim jezikom, koji je dio kušitske grane afroazijske porodice jezika. Afari su jedini narodi Afričkog roga koji naseljavaju teritorije koje izlaze i na Crveno more i Adenski zaliv.[2]
Afari žive uglavnom u pustinji Danakil u regiji Afar u Etiopiji, kao i u Eritreji i Džibutiju. Prema posljednjem popisu stanovništva održanom u Etiopiji 2007. u ovoj državi živjelo je 2.276.867 Afara (ili 2,73% od ukupnog stanovništva), od čega je 105.551 urbanog stanovništva.[3] Afari čine preko trećine stanovništva Džibutija i jedna su od devet priznatih etničkih grupa Etiopije.[4]
Afari govore afarskim jezikom kao maternjim jezikom i dio je kušitske grane afroazijske jezične porodice. S obzirom da su Afari tradicionalno nomadski stočari, afarski jezik se može naći i izvan teritorije koju uglavnom naseljavaju. Zajedno sa saho jezikom čini skup dijalekta Saho-Afarskih jezika.
Afari su pretežno muslimani. Dugi period su povezani s islamom kroz različite politike i uglavnom su Suniti. Afari su tradicionalno pastiri koji u pustinji uzgajaju koze, ovce i stoku. Socijalno su organizirani u klanove i dvije glavne klase: asaimara (crveni) koji su politički dominantna klasa i adoimara (bijelci) koji su radnička klasa i uglavnom žive na području planina Mabla.[5]
Osim toga, Afari su poznati po svojoj borilačkoj vještini. Muškarci tradicionalno dobro barataju s džilijima, poznatim zakrivljenim noževima. Afari u svojoj kulturnoj tradiciji njeguju opsežan repertoar bojnih pjesama.