Akademija filmskih umjetnosti i nauka

Akademija filmskih umjetnosti i nauka
SkraćenicaAMPAS
Datum osnivanja11. maj 1927.
VrstaFilmska organizacija
Glavno sjedišteLos Angeles, California
Članstvo5783[1]
Generalni sekretarJohn Bailey od 2017.
Veb-sajtwww.oscars.org

Akademija filmskih umjetnosti i nauka (AMPAS) profesionalna je organizacija za dodjelu nagrada sa navedenim ciljem unapređenja filmskih nauka i umjetnosti. Korporativnu upravu Akademije i opštu politiku nadzire Odbor guvernera, koji uključuje predstavnike iz svake grane filmske djelatnosti. Spisak članova Akademije koji broji oko 6.000 profesionalaca iz oblasti igranog filma "strogo je čuvana tajna."[2] Dok velika većina članova ima sjedište u SAD-u, članstvo je otvoreno za kvalifikovane filmaše širom svijeta. Osim toga, Akademija održava godišnje dodjele Oscara za životno djelo (Governors Awards) u filmskoj umjestnosti; godišnje dodjeljuje Studentske Oscare filmašima koji su na nivou preddiplomskih ili diplomskih studija; pet godišnjih nagrada stipendije za pisanje scenarija (Nicholl Fellowships in Screenwriting); i upravlja sa bibliotekom Margaret Herrick Library u Fairbanks Centru za studije pokretnih slika na Beverly Hillsu, u Kaliforniji i Pickford Centru za studije pokretnih slika u Hollywoodu, Los Angeles , Kalifornija. Akademija planira da otvori Muzej akademije za pokretne slike u Los Angelesu 2017. godine. Akademija je poznata širom svijeta po svojim godišnjim dodjelama Oscara, sada službeno poznatim kao "Oscari".[3]

Historija

[uredi | uredi izvor]
Zgrada sjedišta Akademije

Pojam Akademija filmskih i umjetnosti i nauka (AMPAS) uveo je Louis B. Mayer, šef Metro-Goldwyn-Mayera (MGM). On je rekao da želi da stvori organizaciju koja će posredovati u radnim sporovima bez miješanja sindikata[4] i da se poboljša imidž u industriji. On se sastao sa glumcem Conradom Nagelom, režiserom Fredom Niblom, i šefom Saveza filmskih i televizijskih producenata, Fredom Beetsontom da raspravljaju o ovim stvarima. Ideja ovog elitnog kluba je bila da se održavaju godišnji banketi, ali nije se spominjala dodjela nagrada u to vrijeme. Oni su također utvrdili da članstvo u organizaciji bude otvoreno samo za ljude koji su uključeni u bilo koju od pet grana filmske industrije: gluma, režija, pisanje, tehničari, i produkcija.[5]

Nakon kratkog sastanka, Mayer je okupio grupu od trideset šest ljudi koji su radili u filmskoj industriji i pozvao ih na formalni banket u Ambassador Hotell u Los Angelesu 11. januara, 1927. godine.[6] Te večeri Mayer je predstavio gostima, kako je rekao, Međunarodnu akademiju filmskih umjetnosti i nauka. Svi u sali te večeri postali su osnivači Akademije.[5] Od te večeri i kada su podnijeli zahtjev za službenim statutom organizacije 4. maja 1927. godine, riječ "Međunarodna" je otpala iz imena, i postaje "Akademija filmskih umjetnosti i nauka".[7][8] Nekoliko organizacijskih sastanaka je održano prije prvog službenog sastanka koji je održan 6. maja, 1927. godine. Njihov prvi organizacioni sastanak održan je 11. maja. Na tom sastanku Douglas Fairbanks je izabran za prvog predsjednika Akademije, dok je Fred Niblo bio prvi potpredsjednik, a objavljen je njihov prvi spisak, sastavljen od 230 članova.[7] Te noći, Akademije i poklonila svoje prvo počasno članstvo, Thomasu Edisonu.[8] U početku, Akademija je podijelila u pet glavnih grupa, ili grana, ali je njihov broj porastao tokom godina. Originalnih pet bili su: Producenti, glumci, režiseri, pisci i tehničari.[9]

Prvi zadatak grupa je imao za cilj regulisanje pravila o radu.[10] Međutim, kako je vrijeme odmicalo, odgovornost organizacije se prenijela "dalje od pukog uključivanja u radničko-menadžerske arbitraže i pregovore."[11] Jedna od nekoliko komisija formiranih tih početnih dana bila je zadužena za dodjele "Nagrada za zasluge", ali tek je u maju 1928. godine komisija počela da ozbiljno raspravlja o strukturi nagrada i ceremoniji dodjela. U julu 1928. godine Upravni odbor je odobrio popis od 12 nagrada koje će biti predstavljene.[12] Tokom jula uspostavljen je sistem glasanja za nagrade, a počeo je i proces nominacija i odabira.[13] Ova "nagrada za zasluge i velika dostignuća" je ono što je danas poznato kao nagrada Akademije. Prva lokacija organizacije nalazila se na adresi 6912 Hollywood Boulevard.[10][11] U novembru 1927. godine, Akademija se preselila u Roosevelt Hotel na adresu 7010 Hollywood Boulevard. Tog istog mjeseca Akademijina biblioteka je počela izradu kompletne kolekcije knjiga i časopisa koji se bave filmskom industrijom iz cijelog svijeta. U maju 1928. godine, Akademija je odobrila izgradnju moderne sobe za projekcije, koja se nalazila u klupskom salonu hotela. Soba za projekcije je završena u aprilu 1929. godine.[10] S objavljivanjem Izvještaja o svjetlosti iluminacije 1928. Akademija je počela dugu historiju izdavanja knjiga kako bi pomogla svojim članovima. Još jedna od ranih inicijativa bila je pitanje obuke oficira američke vojske iz odjela za propagandu (Army Signal Corps).[11]

Tokom 1929. godine članovi Akademije zajedno sa Univerzitetom Južne Kalifornije (University of Southern California) osnovali su prvu filmsku školu kako bi pospješili umjetnost i nauku pokretnih slika. Prvo nastavničko osoblje škole sačinjavali su Fairbanks (predsjednik Akademije), D. W. Griffith, William C. DeMille, Ernst Lubitsch, Irving Thalberg i Darryl F. Zanuck.[14] 1930. godine Akademija je doživjela još jedno preseljenje, na adresu 7046 Hollywood Boulevard, kako bi se moglo smjestiti osoblje čiji broj se sve više uvećavao.[11] Do decembra iste godine biblioteka je priznata kao "jedna od najkompletnijih kolekcija informacija o filmskoj industriji bilo gdje u svijetu."[15] Oni će ostati na toj lokaciji do 1935. godine, kada će zbog daljnjeg porasta broja zaposlenih morati ponovo da se presele. Ovaj put, administrativne kancelarije su se preselile u Taft zgradu na uglu ulica Hollywood i Vine, a knjižnica se preselila na adresu 1455 North Gordon Street.[11] Godine 1934. Akademija je počela objavljivanje magazina Screen Achievement Records Bulletin, koji je danas poznat kao Motion Picture Credits Database. Magazin sačinjava popis filmova nominiranih za Oscara, kao i drugih filmova objavljenih u okrugu Los Angelesa, koristeći istraživanja materijala Akademijine biblioteke Margaret Herrick.[16] Još jedna publikacija iz 1930-ih bila je prvi godišnji katalog Academy Players Directory. Katalog je objavljivan od strane Akademije sve do 2006. godine, kada je prodan privatnoj firmi. Akademija je bila uključena u tehničke aspekte snimanja filma sve od svog osnivanja 1927. godine, a od 1938. godine, Vijeće za nauku i tehnologiju sastojalo se od 36 tehničkih komiteta za rješavanje tehničkih pitanja vezanih za snimanje i reprodukciju zvuka, projekcija, rasvjete, očuvanje filma i kinematografije.[11]

Na osnivačkoj dodjeli Počasnih Oscara (Governors Awards) koja je održana 2009. uvedene su nagrade Akademije Počasni Oscar i Irving G. Thalberg memorijalna nagrada.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Oscars complicated counting of Best Picture ballots explained". Goldderby.com. 18. 12. 2012. Arhivirano s originala, 22. 3. 2016. Pristupljeno 25. 2. 2013.
  2. ^ Unmasking Oscar: Academy voters are overwhelmingly white and male John Horn, Nicole Sperling and Doug Smith, The LA Times, 19.2. 2012.
  3. ^ ^ Pond, Steve (February 19, 2013). "AMPAS Drops '85th Academy Awards' - Now It's Just 'The Oscars'" Arhivirano 5. 11. 2013. na Wayback Machine. The Wrap. Retrieved February 22, 2013.
  4. ^ It all started when the original Hollywood mogul wanted to build a beach house David Thomson, Vanity Fair, 21.2. 2014.
  5. ^ a b Wiley, Mason, and Damien Bona. Inside Oscar. New York: Ballantine Books, 1986 str. 2
  6. ^ Levy, Emanuel. And The Winner Is.... New York: Ungar Publishing, 1987 str. 1
  7. ^ a b Osborne, Robert. 60 Years of The Oscar. Abbeville Press, 1989. Page 8.
  8. ^ a b "History of the Academy: How It Began". Oscars.org. Arhivirano s originala, 5. 6. 2011. Pristupljeno 18. 2. 2016.
  9. ^ Osborne, Robert. 60 Years of The Oscar. Abbeville Press, 1989. Page 9.
  10. ^ a b c Osborne, Robert. 60 Years of The Oscar. Abbeville Press, 1989. str. 10.
  11. ^ a b c d e f "History of the Academy". Oscar.org. Arhivirano s originala, 5. 6. 2011. Pristupljeno 18. 2. 2016.
  12. ^ Osborne, Robert. 60 Years of The Oscar. Abbeville Press, 1989. Page 15.
  13. ^ Wiley, Mason, and Damien Bona. Inside Oscar. New York: Ballantine Books, 1986 str. 3
  14. ^ Staff. "USC School of Cinematic Arts: History". cinema.usc.edu. Pristupljeno 9. 2. 2014.
  15. ^ Osborne, Robert. 60 Years of The Oscar. Abbeville Press, 1989. Page 12.
  16. ^ "Motion Picture Credits Database". Oscars.org. Arhivirano s originala, 1. 10. 2014. Pristupljeno 18. 2. 2016.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]