| Aluminij d.d. Mostar | |
|---|---|
| Vrsta | dioničko društvo |
| Industrija | metalna |
| Osnovano | 1977. |
| Osnivač(i) | Energoinvest |
| Sjedište | Mostar, Bosna i Hercegovina |
| Ključne osobe | Željko Boras, Mladen Galić |
| Proizvodi | anode, blokovi, žica |
| Zaposleni | 902 (2017) |
| Veb-sajt | aluminij |
Aluminij Mostar je dioničko društvo za proizvodnju aluminija s glavnim sjedištem u Mostaru (kotlina Bišće polje). Upošljavalo je nešto više od 900 radnika.
Postoje tri postrojenja: Anoda, Ljevaonica u Elektroliza (ukupno 256 ćelija).[1] Pogoni imaju kapacitet za proizvodnju oko 200.000 tona aluminija za anode.[2]
U posjedu Aluminij d.d. bio je i Samački hotel u Mostaru, no 31. decembra 1999 izknjižen je kao ratna šteta. Kasnije je Agencija za privatizaciju Bosne i Hercegovine hotel prodala preduzeću Aluminij d.o.o.[3]
2006 godine 44% dionica je pripadalo Federacija BiH, 44% prijašnjim i sadašnjim radnicima a ostalih 12% fond iz Hrvatske. 88% dionica je. u sklopu privatizacije BiH preduzeća, iste godine ponuđeno na prodaju.[2]
Aluminij se dobija iz rude boksita (glinica) posredstvom elektrolize.Sljedeće proizvode odnosno poluproizvode nudi Aluminij Mostar d.d.[4]:
Prvi korak učinjen je stvaranjem preduzeća za istraživanje, iskopavanje kao i prevoz boksitne rude. Rad preduzeća odvijao se u sklopu Energoinvesta iz Sarajeva. 1974 postignuta je uska saradnja s francuskom kompanijom Pechiney. Otvara se Tvornica glinice u Mostaru. 1977 spajaju se rudnik i tvornica. 1990 preduzeće pod imenom Aluminij Mostar izdvaja iz Energoinvesta i postaje samostalno. Tokom rata u BiH načinjena je znatna šteta na pogonima i zgradama Aluminija od strane JNA, koja po navodima preduzeća, iznosila oko 140 miliona eura.Jedno vrijeme preduzeće je bilo i zauzeto od JNA i srpsko-crnogorskih paravojnih formacija. 11. juna 1992 HVO i HV u sklopu vojne akcije Lipanjske zore preuzimaju kontrolu na pogonima. 14. augusta 1997 ponovo počinje rad preduzeća.[1]
Nekoliko minuta prije ponoći 9.7.2019. Aluminiju je zbog nagomilanih dugovanja i nemogućnosti pronalaženja novog dobavljača električne energije, isključen dotok struje. Naglo isključenje sa elektro mreže je bilo pogubno za Elektrolizu, a procjena štete tek slijedi.