Ambrozija
| Ambrozija | |
|---|---|
 Ambrozija | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Koljeno | Magnoliophyta |
| Razred | Magnoliopsida |
| Red | Asterales |
| Porodica | Asteraceae |
| Rod | Ambrosia |
| Vrsta | A. artemisiifolia |
| Dvojno ime | |
| Ambrosia artemisiifolia L., 1753 | |
Ambrozija (latinski: Ambrosia artemisiifolia) je biljka iz porodice Asteraceae. Na prostoru Bosne i Hercegovine poznata je i pod nazivima: fazanuša, fazanka, limundžik ili partizanka. To je veoma raširen korov i jedna od najraširenijih biljaka iz roda Ambrosia u Sjevernoj Americi i nekim dijelovima Evrope.
Karakteristike
[uredi | uredi izvor]Ambrozija je jednogodišnja zeljasta biljka, koja naraste od 1 do 1,5 metar. Korjen joj je u obliku vretena i dosta jak. Stablo joj je uspravno, razgranato i gusto prekriveno sitnim dlačicama. Listovi su naspramni, perasto dijeljeni u uske režnjeve, maljavi, tamnozelenog lica i sivozelenog naličja. Cvijetovi su skupljeni u jednopolne glavičaste cvasti na vrhu stabla i grana. Muški cvjetovi su blijedožuti, cjevasti, sakupljeni u poluloptaste, viseće, guste cvati u obliku klāsa. Ženske cvati se formiraju u pazuhu gornjih listova, ispod muških cvati, sa pojedinačnim cvjetovima. Plod je ahenija u kojoj se nalazi sjeme. Cvjeta od kraja jula do sredine oktobra. Razmnožava se sjemenom, a sjeme se širi posredstvom čovjeka i vjetrom.
Porijeklo
[uredi | uredi izvor]Ambrozija je porijeklom iz Sjeverne Amerike, odakle je u Evropu uvezena kontaminiranim pošiljkama sjemena. Zbog svoje izuzetno velike reprodukcijske moći, ali i dobre sposobnosti prilagođavanja novim uslovima okoline, u Evropi se veoma brzo i lahko širi, kako na poljoprivrednim tako i na nepoljoprivrednim zemljištima. Veoma često raste na napuštenim zemljištima, pored puteva, pruga, na međama, đubrištima, pored kuća i slično.
Štetnost
[uredi | uredi izvor]Polen ambrozije je jedan od najjačih poznatih alergenata.[1] Sluznica organa za disanje je kontaktno mjesto gdje polen kod osjetljivih bolesnika pokrene alergijsku reakciju. Kao manifestacija alergije javlja se crvenilo očiju, suzenje, začepljenje nosa, svrab u nosu, kihanje, kašalj, otežano disanje, astma i promjene na koži i probavi. Prag koji izaziva alergijske reakcije je vrlo nizak, manje od 20 polenovih zrna po kubnom metru zraka. Danas se smatra da je oko 10% stanovništva alergično na polen ambrozije.[1]
Štetnost ambrozije u poljoprivredi je velika, jer ona, zahvaljujući svom izuzetno jakom korjenskom sistemu i bujnoj vegetativnoj masi, iz zemljišta iznosi velike količine hranjivih materija, prouzrokujući time osiromašenje zemljišta. Osim toga, ambrozija je veoma jak kompetitor, zbog čega doprinosi značajnom smanjenju prinosa i kvaliteta biljnih kultura.
Suzbijanje
[uredi | uredi izvor]Ambrozija se veoma teško suzbija. Najdjelotvorniji pristup suzbijanju ambrozije uključuje mehaničke, agrotehničke i hemijske mjere suzbijanja.
- Mehaničke mjere uključuju pravovremeno uništavanje ove biljke čupanjem ili košenjem, prije nego počne period cvjetanja.
- Agrotehničke mjere predstavljaju osnovne agrotehničke mjere suzbijanja korova, međuredno kultiviranje oko okopavina i slično
- Hemijske mjere se koriste na nepoljoprivrednim zemljištima, a uključuju upotrebu neselektivnih herbicida na bazi glikofosfata, glikofosfinatamonijuma, dihlorbenila ili imazapira, a mogu se izvoditi isključivo u ranim fazama rasta biljke.
U mnogim evropskim zemljama doneseni su brojni zakonski propisi u vezi iskorjenjivanja ambrozije. U Federaciji Bosne i Hercegovine, doneseno je Uputstvo o načinu izvršavanja mjera obaveznog uništavanja ambrozije[2] i Odluka o mjerama za sprječavanje širenja i uništavanje ambrozije[3] kojima se nalaže svim pravnim i fizičkim osobama poduzimanje obaveznih mjera uništavanja ambrozije. Slični propisi su na snazi u Hrvatskoj[4], Švicarskoj[5], Njemačkoj[6] i mnogim drugim državama.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Ambrosia na Inra.fr Arhivirano 31. 8. 2009. na Wayback Machine
- Promocija knjige Ambrozija kao novi doprinos borbi protiv ove invazivne vrste
- Prijeti li nam ambrozija?[mrtav link]
- BiH na crvenoj listi po raširenosti ambrozije
- Invazivne biljne vrste ambrozija i amorfa
- Inspekcija upozorava na obavezu uklanjanja ambrozije
- Ambrozija, naoružana i iritirajuća
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b "Cestica.hr". Arhivirano s originala, 16. 9. 2008. Pristupljeno 12. 9. 2008.
- ^ Službene Novine FBiH, 65/07
- ^ Odluka o mjerama za sprječavanje širenja i uništavanje korovske biljne vrste-Ambrosia artemisiifolia (ambrozija)
- ^ Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije – Ambrosia artemisiifolia L.
- ^ "Der Kanton Zürich trifft Massnahmen zur Bekämpfung von Ambrosia und weiteren invasiven gebietsfremden Pflanzen" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2009. Pristupljeno 12. 9. 2008.
- ^ http://www.lanuv.nrw.de/veroeffentlichungen/presse/pdf/Beifussambrosie.pdf Landesamt für Natur, Umwelt und Verbraucherschutz Nordrhein-Westfalen