Bioetika je nauka u tipski protivrječnim etičkim pitanjima koja nastaju iz nove situacije i dovode do mogućeg napretka u biologiji i medicini. Također je uključena u moralna rasuđivanja koja se odnosa na medicinske politike i prakse. Bioetičari se bave etičkim pitanjima koja se javljaju u odnosima između naukâa životu, biotehnologija, medicine, politika, zakona i filozofije . Ona također uključuje proučavanje više uobičajenih vrijednosnih pitanja vrijednosti (etika primarne zdravstvene zaštite) koja nastaju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i drugim grana medicine, kao i u biologiji i biotehničkim naukama.
Termin bioetika (grč. βιός - bios = život + ἠθική - ethos = ponašanje, postupanje) je 1926. skovao Fritz Jahr, koji je "anticipirao mnoge od argumenata i rasprava u sadašnjim strujanjima u biološkim istraživanjima uključujući životinje u članku "Etički imperativ", kako ih je nazvao u smislu naučne upotrebe živ otinja i biljaka.[1] Godine 1970, američki biohemičar Van Rensselaer Potter također upotrebljava isti termin u širem značenju, uključujući solidarnost prema biosferi, na taj način stvarajući "globalnu etiku", disciplinu koja predstavlja vezu između biologije, ekologije, medicine i osnovnih ljudskih vrijednosti, u cilju postizanja opstanka i ljudska bića i drugih životinjskih vrsTA.[2][3]
Polje bioetike obuhvata širok splet ljudskih upita, u rasponu od debate oko granice života, kao šro su npr. abortus, eutanazija), surogati, raspodjela oskudnih resursa zdravstvene zaštite (npr. donacija organa, racionalizaciju zdravstvo), pravo da se odbije medicinska pomoć iz vjerskih ili kulturnih razloga. Bioetičari često se ne slažu među sobom oko precizne granice svoje discipline, raspravljajući da li na terenu treba da se brine samo sa etičkom evaluacijom svih pitanja koja uključuju biologiju i medicinu, ili samo podskup od ovih pitanja.[4] Neki bioetičari bi suzili etički evaluacije samo na moral medicinskih tretmana ili tehnoloških inovacija za vremena liječenja ljudi. Drugi bi proširili opseg etičkog vrednovanja uključujući i moralnost i sve radnje koje bi mogle pomoći ili štetiti organizama sposobnim da osjećaju strah.
Obim bioetike može proširiti na biotehnologije, uključujući i kloniranje, gensku terapiju, produženje života, genetičko inženjerstvo čovjeka, astro-etiku i život u svemiru.[5] and manipulation of basic biology through altered DNA, XNA and proteins.[6] Ovakav razvoj će utjecati na buduću evoluciju, a može zahtijevati nove principe koji se odnose na život u svojoj srži, kao što je biotička etika da vrednuje sam život u osnovne biološke procese i strukture, i traži njihovu propagaciju.[7]
Jedno od prvih usmjerenja modernih bioetiča je ljudsko eksperimentiranje. Nacionalna komisija za zaštitu ljudskih subjekata biomedicinskih i istraživanja ponašanja je prvobitno osnovana 1974. godine za identifikaciju osnovnih etičkih principa koji treba da u osnovi propišu biomedicinskih ponašanja i ponašanja u istraživanjima koja uključuju ljudske subjekte. Međutim, osnovni principi, koji su objavljeni u Belmontskom izvještaju (Belmont Report, 1979) zvanom autonomija, dobročinstvo i pravda – uticali su na razmišljanja bioetičara o širokom spektru pitanja. Drugi su dodali i neškodljivost, ljudsko dostojanstvo i svetost života na ovoj listi kardinalnih vrijednosti.
Još jedan važan princip bioetike je njegov plasman vrijednosti na diskusije i prezentacije. Brojne rasprave na osnovu bioetike, u grupama koje postoje na univerzitetima širom Sjedinjenih Država i Evrope, uključujući i Bosnu i Hercegovinu da promoviraju upravo takve ciljeve. Kao primjer se obično navodi Bioetičko društvo savezne države Ohio.[8] and the Bioethics Society of Cornell.[9] Bioetičko društvo Bosne i hercegovne je osnovano poćetkom 2000-tih, a veoma je aktivno, osobitio na redovnim godišnjim konferencijama. Ono okuplja širok krug naučnika i stručnjaka iz oblasti medicine, biologije, genetike i genetičkog inženjerstva, biotehnologije, sociologije, vjerskih i ostalih djelatnosti.
^Rinčić, I., Muzur, A.: Fritz Jahr i rađanje europske bioetike (Fritz Jahr and the Birth of European Bioethics). Zagreb: Pergamena, 2012., page 141 (Croatian)
^Goldim, J. R. (2009). Revisiting the beginning of bioethics: The contributions of Fritz Jahr (1927). Perspect Biol Med, Sum, 377-380.
^Muzur, Amir (2014). "The nature of bioethics revisited: A comment on Tomislav Bracanović". Developing World Bioethics. 14: 109–110. doi:10.1111/dewb.12008. PMID23279218.
Aulisio, Mark; Arnold, Robert; Younger, Stuart (2003), Ethics Consultation; from theory to practice, Baltimore, London: Johns Hopkins University Press, ISBN0-8018-7165-4
Faden, Ruth (2004), Bioethics: A field in transition, Journal of Law, Medicine & Ethics
Caplan, Arthur Smart Mice Not So Smart People Rowman Littlefield 2006
Khushf, George (ed) (2004), Handbook of Bioethics: taking stock of the field from a philosophical perspective, Dordrecht, Boston, London: Kluwer Academic Publishers, ISBN1-4020-1893-2CS1 održavanje: dodatni tekst: authors list (link)
Luna, Florencia, (2006) Bioethics and Vulnerability: A Latin American View. Edited by Peter Herissone-Kelly. Translated from Spanish by Laura Pakter. Amsterdam/New York: Rodopi. ISBN978-90-420-2073-3
McGee, Glenn (2003), Pragmatic Bioethics (2nd Edition), Cambridge: The MIT Press, ISBN978-0-262-63272-0
Kuczewski, Mark G.; Ronald Polansky (eds.) (2002), Bioethics: Ancient Themes in Contemporary Issues, The MIT Press, ISBN978-0-262-61177-0CS1 održavanje: dodatni tekst: authors list (link)
Sugarman, Jeremy; Sulmasy, Daniel (2001), Methods in Medical Ethics (Confessions of a Medicine Man), Washington: Georgetown University Press, ISBN0-262-70072-7
Tauber, Alfred I (2005), Patient Autonomy and the Ethics of Responsibility, Cambridge: MIT Press, ISBN0-262-70112-X
Elahi, Dr.Mansoor (2011), Medical ethics:A practical guide to patient care related ethics, conventions and laws,(downloadable www.medical-ethics.org), Islamabad, Pakistan: medical testing and research organization publishing unit, mtro, ISBN978-969-8186-02-9line feed character u |title= na mjestu 78 (pomoć)
Dorff, Elliot N. (1998). Matters of Life and Death: A Jewish Approach to Modern Medical Ethics. Philadelphia: Jewish Publication Society. ISBN0-8276-0647-8
Feldman DM. (1974). Marital relations, birth control, and abortion in Jewish law. New York: Schocken Books.
Freedman B. (1999). Duty and healing: foundations of a Jewish bioethic. New York: Routledge. ISBN0-415-92179-1
Jakobovits I. (1959). Jewish Medical Ethics. New York: Bloch Publishing.
Mackler, Aaron L. (ed.) (2000). Life & Death Responsibilities in Jewish Biomedical Ethics. New York: JTS. ISBN0-87334-081-7.
Maibaum M. "A 'progressive' Jewish medical ethics: notes for an agenda" in Journal of Reform Judaism 1986;33(3):27-33.
Rosner, Fred. (1986). Modern medicine and Jewish ethics. New York: Yeshiva University Press. ISBN0-88125-091-0
Conservative Judaism Vol. 54(3), Spring 2002 (contains a set of six articles on bioethics)
Zohar, Noam J. (1997). Alternatives in Jewish Bioethics. Albany: State University of New York Press. ISBN0-7914-3273-4
Demy, Timothy J. and Gary P. Stewart. (1998). Suicide: A Christian Response: Crucial Considerations for Choosing Life. Grand Rapids: Kregel. ISBN0-8254-2355-4
Kilner, John et al. (1995). Bioethics and the Future of Medicine: A Christian Appraisal. Grand Rapids, Michigan: Wm. B. Eerdmans Publishing Company. ISBN0-8028-4081-7
Kilner, John F., Arlene B. Miller, and Edmund D. Pellegrino (eds.). (1996). Dignity and Dying: A Christian Appraisal. Grand Rapids, MI: Eerdmans Publishing Co.; and Carlisle, United Kingdom: Paternoster Press. ISBN0-8028-4232-1
Meilaender, Gilbert (2004). Bioethics: A Primer For Christians. Grand Rapids, Michigan: Wm. B. Eerdmans Publishing Company. ISBN0-8028-4234-8
Loudovikos, Nikolaos, Protopresbyter (2002). The Individualization of Death and Euthanasia, Holy Synod of the Church of Greece, Committee of Bioethics, Scientific Conference on Euthanasia (Athens, May 17–18, 2002), retrieved on February 27, 2009. (Article in Greek).
Smith, Wesley J. (2000). Culture of Death: The Assault on Medical Ethics in America. San Francisco: Encounter Books. ISBN1-893554-06-6
Smith, Wesley J. (1997). Forced Exit: The Slippery Slope from Assisted Suicide to Murder. New York: Times Books. ISBN0-8129-2790-7
Stewart, Gary P. et al. (1998). Basic Questions on Suicide and Euthanasia: Are They Ever Right? BioBasics Series. Grand Rapids: Kregel. ISBN0-8254-3072-0
Stewart, Gary P. et al. (1998). Basic Questions on End of Life Decisions: How Do We Know What's Right? Grand Rapids: Kregel. ISBN0-8254-3070-4
Hamdy, Sherine. "Our Bodies Belong to God: Organ Transplantation, Islam, and the Struggle for Human Dignity in Egypt" (2012) Berkeley: University of California Press. ISBN978-0-520-27176-0
Al Khayat MH. "Health and Islamic behaviour" in: El Gindy AR, editor, Health policy, ethics and human values: Islamic perspective. Kuwait: Islamic Organization of Medical Sciences; 1995. p. 447-50.
Ebrahim, Abul Fadl Mohsin. (1989). Abortion, Birth Control and Surrogate Parenting. An Islamic Perspective. Indianapolis. ISBN0-89259-081-5
Esposito, John. (ed.) (1995). "Surrogate Motherhood" in The Oxford Encyclopedia of the Modern Islamic World (vol. 4). New York: Oxford University Press. ISBN0-19-509615-0
Florida, R. E. (1994) Buddhism and the Four Principles in Principles of Health Care Ethics, ed. R. Gillon and A. Lloyd, Chichester: John Wiley & Sons, 105-16.
Keown, Damien. (1995) Buddhism & Bioethics. London and New York: Macmillan/St. Martins Press.
Renée C. Fox and Judith P. Swazey. (1984) Medical Morality Is Not Bioethics: Medical Ethics in China and the United States. Perspectives in Biology and Medicine 27(3):336-360. PDF
Masahiro Morioka. (2015) Feminism, Disability, and Brain Death: Alternative Voices from Japanese Bioethics. Journal of Philosophy of Life 5(1):19-41. PDF
Ole Döring. (2006) A Confucian Asian Ethos? Essentials of the Culture of East Asian Bioethics. East Asian Science, Technology, and Medicine 25 (2006):127-149. PDFArhivirano 20. 10. 2016. na Wayback Machine