Bolest nervnog sistema

Bolest nervnog sistema
SpecijalnostNeurologija
Uobičajeno pojavljivanjeBilo koja dob
PrognozaUz liječenje, normalan život

Bolesti nervnog sistema, također poznate kao nervnosistemski ili neurološki poremećaji, odnosi se na malu klasu medicinskih stanja koja utiču na nervni sistem. Ova kategorija obuhvata preko 600 različitih stanja, uključujući genetičke poremećaje, infekcije, kancer, napade (kao što je epilepsija), stanja kardiovaskularnog porekla, npr. moždani udar) , kongenitalni i razvojni poremećaji (kao što je spina bifida) i neurodegenerativni poremećaji (kao što su multipla skleroza, Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest i amiotrofna lateralna skleroza).[1]

Znakovi i simptomi

[uredi | uredi izvor]

Znakovi i simptomi mogu varirati ovisno o stanju. S obzirom na značaj nervnog sistema u ljudskoj fiziologiji, simptomi mogu uključiti druge organske sisteme i rezultirati motornom disfunkcijom, senzornim oštećenjem, bolom itd.

Uzroci

[uredi | uredi izvor]

Genetički

[uredi | uredi izvor]

Neke bolesti nervnog sistema su posljedica genetičkih mutacija.[2] Naprimjer, Huntingtonova bolest je nasljedna bolest koju karakterizira progresivna neurodegeneracija.[3] Huntingtonova bolest je posljedica mutacije bilo koje kopije HTT gena, što rezultira abnormalno savijenim proteinom.[4] Akumulacija mutiranih proteina dovodi do oštećenja baznih ganglija mozga.[4]

Prirođeni/razvojni defekt

[uredi | uredi izvor]

Bebe u razvoju mogu imati urođene mahane koje utiču na formiranje nervnog sistema.[5] Naprimjer, anencefaliju (ili spina bifida) uzrokuju abnormalnosti u nervnom sistemu zbog defekata neuralne cijevi.[5]

Kancer

[uredi | uredi izvor]
Ova slika ilustruje kako glioblastom utiče na moždano tkivo.

Specijalizovane ćelije u centralnom nervnom sistemu, kao što su glijine ćelije, mogu se abnormalno razmnožavati i formirati gliome.[6] Glioblastom je agresivan oblik glioma.[7]

Infekcija

[uredi | uredi izvor]

Patogeni kao gljivice, bakterije i virusi mogu uticati na nervni sistem.[8] Naprimjer, meningitis je uobičajena infekcija centralnog nervnog sistema, gdje bakterijske ili virusne infekcije uzrokuju upalu moždanih ovojnica.[9]

Poremećaj napada

[uredi | uredi izvor]

Sumnja se da se napadi javljaju zbog sinhronizirane moždane aktivnosti.[10] Epilepsiju, naprimjer, karakterizira abnormalna električna aktivnost u mozgu, koja uzrokuje ponovljene napade.[11]

Vaskularni

[uredi | uredi izvor]

Mozak je bogat krvnim sudovima jer mu je potrebno mnogo nutrijenata i kisika.[12] Moždani udar može biti rezultat krvnog ugruška ili krvarenja.[13]

Degenerativni

[uredi | uredi izvor]
Ovaj dijagram prikazuje kako izgleda mijelinska ovojnica oko aksona zdravih neurona i rezultat demijelinizacije neurona kod multiple skleroze.

Neurodegenerativna bolest je bolest koja uzrokuje oštećenje neurona. Primjeri neurodegenerativnih bolesti uključuju Alzheimerovu [14] i Parkinssonovu bolest,[15] te amiotrofnu lateralnu sklerozu.[16] Naprimjer, multipla skleroza (MS) je upalna neurodegenerativna bolest u kojoj tijelo pokreće upalnu reakciju u centralnom nervnom sistemu i uzrokuje oštećenje neurona.[17][18] Neurodegeneracija je različita kod svake bolesti; naprimjer, MS je posljedica degenerativnog procesa zvanog demijelinizacije.[17] S druge strane, Parkinsonova bolest je rezultat oštećenja neurona u substantia nigra, što je važno za pokretanje motornog ponašanja.[19]

Anatomija

[uredi | uredi izvor]

Centralni nervni sistem (CNS)

[uredi | uredi izvor]

Prema Timu Newmanu, centralni nervni sistem sastoji se od mozga i kičmene moždine, a prikuplja informacije iz cijelog tijela i također kontrolira funkcije u cijelom tijelu.[20]

Mozak

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Mozak

Newmanovo istraživanje također pokazuje da je mozak najsloženiji organ u cijelom tijelu. Mozak je podijeljen u 4 režnja: sljepoočni (temporalni), tjemeni (parijetaln)i, potiljačni (okcipitalni) i čeoni (frontalni). Mozak ima preko 100 milijardi neurona i koristi oko 20% kisika u tijelu.[21]

Kčmena moždina

[uredi | uredi izvor]

Kičmena moždina prolazi kroz veći dio leđa. Kičmena moždina sadrži ukupno 31 kičmeni nerv između svakog pršljena. Nervi se povezuju s perifernim nervnim sistemom.[20]

Periferni nervni sistem

[uredi | uredi izvor]

Periferni nervni sistem povezuje se sa mišićima i žlijezdama i šalje informacije centralnom nervnom sistemu.[22]

Dijagnoza

[uredi | uredi izvor]

Postoji niz različitih testova koji se mogu koristiti za dijagnosticiranje neuroloških poremećaja.

Lumbarna punkcija

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Slabinska punkcija

Slabinska punkcija (LP), također poznata kao spinalna tapka, je procedura u kojoj se šuplja igla ubacuje u subarahnoidni prostor kičmene moždine, omogućavajući sakupljanje cerebrospinalne tekućine (CSF) za prikupljanje i naknadnu analizu. Broj crvenih i bijelih krvnih zrnaca, nivoi proteina i glukoze, te prisustvo abnormalnih ćelija ili patogena kao što su bakterije i virusi, sve se može pregledati. Prozirnost i boja tekućine također mogu dati korisne informacije koje mogu pomoći u dijagnozi.

Tretmani

[uredi | uredi izvor]

Tretmani za poremećaje nervnog sistema variraju u zavisnosti od stanja i mogu uključivati intervencije kao što su lijekovi, hirurgija i terapija.[23]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Nervous System Diseases – Neurologic Diseases". MedlinePlus (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 2. 2018.
  2. ^ Breedlove, S. Mark (2018). Behavioral Neuroscience. New York: Oxford University Press. str. 364. ISBN 9781605357430.
  3. ^ Podvin, Sonia; Reardon, Holly T.; Yin, Katrina; Mosier, Charles; Hook, Vivian (mart 2019). "Multiple clinical features of Huntington's disease correlate with mutant HTT gene CAG repeat lengths and neurodegeneration". Journal of Neurology. 266 (3): 551–564. doi:10.1007/s00415-018-8940-6. ISSN 0340-5354. PMID 29956026. S2CID 49530265.
  4. ^ a b Breedlove, S. Mark (2018). Behavioral Neuroscience. New York: Oxford University Press. str. 365. ISBN 9781605357430.
  5. ^ a b Johnson, Candice Y.; Honein, Margaret A.; Flanders, W. Dana; Howards, Penelope P.; Oakley, Godfrey P.; Rasmussen, Sonja A. (2012). "Pregnancy termination following prenatal diagnosis of anencephaly or spina bifida: A systematic review of the literature". Birth Defects Research Part A: Clinical and Molecular Teratology. 94 (11): 857–863. doi:10.1002/bdra.23086. ISSN 1542-0760. PMC 4589245. PMID 23097374.
  6. ^ Breedlove, S. Mark (2018). Behavioral Neuroscience. New York: Oxford University Press. str. 208. ISBN 9781605357430.
  7. ^ Lim, Michael; Xia, Yuanxuan; Bettegowda, Chetan; Weller, Michael (juli 2018). "Current state of immunotherapy for glioblastoma". Nature Reviews Clinical Oncology. 15 (7): 422–442. doi:10.1038/s41571-018-0003-5. ISSN 1759-4774. PMID 29643471. S2CID 4797336.
  8. ^ Houlihan, Catherine F.; Bharucha, Tehmina; Breuer, Judith (juni 2019). "Advances in molecular diagnostic testing for central nervous system infections". Current Opinion in Infectious Diseases. 32 (3): 244–250. doi:10.1097/QCO.0000000000000548. ISSN 0951-7375. PMID 30950854. S2CID 96435953.
  9. ^ Breedlove, S. Mark (2018). Behavioral Neuroscience. New York: Oxford University Press. str. 49. ISBN 9781605357430.
  10. ^ Breedlove, S. Mark (2018). Behavioral Neuroscience. New York: Oxford University Press. str. 89. ISBN 9781605357430.
  11. ^ Breedlove, S. Mark (2018). Behavioral Neuroscience. New York: Oxford University Press. str. 88. ISBN 9781605357430.
  12. ^ Breedloe, S. Mark (2018). Behavioral Neuroscience. New York: Oxford University Press. str. 50. ISBN 9781605357430.
  13. ^ Alsharif, S. Mark (2018). Behavioral Neuroscience. New York: Oxford University Publisher. str. 51. ISBN 9781605357430.
  14. ^ Hurtley, Stella M. (6. 11. 1998). "Neurodegeneration". Science (jezik: engleski). 282 (5391): 1071. doi:10.1126/science.282.5391.1071. ISSN 0036-8075. S2CID 220112630.
  15. ^ Breedlove, S. Mark (2018). Behavioral Neuroscience. New York: Oxford University Press. str. 361. ISBN 9781605357430.
  16. ^ Breedlove, S. Mark (2018). Behavioral Neuroscience. New York: Oxford University Press. str. 350. ISBN 9781605357430.
  17. ^ a b Shroff, Geeta (12. 2. 2018). "A review on stem cell therapy for multiple sclerosis: special focus on human embryonic stem cells". Stem Cells and Cloning: Advances and Applications. 11: 1–11. doi:10.2147/SCCAA.S135415. ISSN 1178-6957. PMC 5813951. PMID 29483778.
  18. ^ Breedlove, S. Mark (2018). Behavioral Neuroscience. New York: Oxford University Press. str. 35. ISBN 9781605357430.
  19. ^ Breedlove, S. Mark (2018). Behavioral Neuroscience. New York: Oxford University Press. str. 47. ISBN 9781605357430.
  20. ^ a b "Central nervous system: Structure, function, and diseases". Medical News Today (jezik: engleski). 22. 12. 2017.
  21. ^ "Central nervous system: Structure, function, and diseases". 22. 12. 2017.
  22. ^ "Peripheral Nervous System". www.indiana.edu. Arhivirano s originala, 30. 12. 2019. Pristupljeno 10. 7. 2022.
  23. ^ "Nervous System Side Effects". Cancer.Net (jezik: engleski). 2. 7. 2012. Pristupljeno 5. 4. 2019.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]