Božuri

Paeonia (Rod božura)
Sistematika
Carstvo	Plantae
Red	Saxifragales
Porodica	Paeoniaceae
Rod	Paeonia L. Sekcije: Moutan Onaepia Paeoniae

Rasprostranjenje vrsta porodice Paeoniaceae

Karakteristični raspored i faze otvaranja cvjetova baštenskog božura

Božuri (Paeonia) jesu rod grmolikih cvjetnica iz porodice Paeoniaceae. Divlje vrste ovog roda su zeljaste višegodišnje biljke koje imaju oštro razdijeljene listove i krupne uočljive bijele, crvene, žute ili ljubičaste cvjetove, sa mnogo prašnika i više posebnih – slobodnih tučkova. Cvjetaju u kasno proljeće ili rano ljeto.

Božuri prirodno rastu u Aziji, Evropi i na zapadu Sjeverne Amerike.^[1][2][3] Broj vrsta se procjenjuje na 25-40, a njihovi srodnički i taksonomski međuodnosi i veze još uvijek nisu potpuno razjašnjeni.^[4] Većina zeljastih višegodišnjih božura naraste do oko 0,25–1 m, a drvenasti grmovi do oko 0,25–3,5 m

U različitim dijelovima svijeta, osobito na Dalekom istoku, putem usmjerene selekcije i hibridizacije, nastali su mnogi ukrasni kultivari, kako zeljaste biljke, tako i grmoliki božuri. U Bosni i Hercegovini, božuri se uzgajaju kao ukrasne biljke u baštama, a također i kao komercijalne hortikulturne biljke.

Neke od vrsta božura, kao Paeonia officinalis naprimjer, imaju i ljekovita svojstva.

U Bosni i Hercegovini i okolnim balkanskim prostorima rastu najmanje tri vrste božura:

• Paeonia officinalis L.),
• Paeonia mascula) i
• Paeonia peregrina Miller

Opis

Rod/porodica obuhvata zeljaste biljke i trajnicae ili grmove. Listovi su perasto složeni, naizmjenično, svijetlo ili tamnozeleni, ponekad srebrenkasti, više ili manje podijeljeni, bez stipula. Cvjetovi su usamljeni i terminalni, neki mirisni, dvospolni, aktinomorfni. Imaju 3-6 slobodnih čašičnih listova, 5 do 10 papirastih latica raznih boja (bijela, žuta, crvena). Androcij je sa brojnim prašnicima. Ginecij je apokarpni i gornji sa 2 ili 5 karpela, bez polifolikula. Plod je mesnat sa mnogobrojnim okruglim sjemenkama sa arilima, u početku crvenim i kasnije postaju crni. Zeljasti (višegodišnji) božurji razlikuju se od grmova ili drvenastih peonija:

• Zeljasti božur nestaje svake zime i ponovo se pojavljuje u proljeće. Lahko se uzgaja i ima vrlo upečatljive cvjetove. Najčešća vrsta je stablašica Paeonia lactiflora, zvana "kineski božur" ima sa velikim brojem sorti. Cvjetovi su pojedinačni, dvostruki ili višestruki.
• Grmasti božur formira male grmove koje ne prelaze 2 m visine. Među njima je vrsta Paeonia lutea sa žutim cvjetovima i Paeonia supruticosa (sa velikim cvjetovima u rasponu od ružičaste do crvene boje), što je dovelo do pojave hibridnih božura i sa mnogobrojnim oblici ma cvjetova vrlo raznolikih boja.

Filogenija

Prema dosadašnjim genetičkim istraživanjima, jednorodna monotipska porodica Paeoniaceae srodna je sa grupom porodica drvenastih vrsta reda Saxifragales. To je rezultiralo uspostavom slijedećeg kladograma.

Saxifragales   Peridiscaceae      Drvenasti kladusi    Paeonia       Altingiaceae       Hamamelidaceae       Cercidiphyllum     Daphniphyllum              Sržne Saxifragales	Rod Paeonia Sekcija Paeoniae Svi euroazijski zeljasti božuri   Sekcija Moutan   Podsekcija Vaginatae Svi ostali drvenasti božuri   Podsekcija Delavayanae   P. ludlowii     P. delavayi           Sekcija Onaepia   P. brownii     P. californica

Vrste

• Zeljaste vrste (oko 30)
  • Paeonia algeriensis
  • Paeonia anomala
  • Paeonia arietina
  • Paeonia broteri
  • Paeonia brownii
  • Paeonia californica
  • Paeonia cambessedesii
  • Paeonia clusii
    • subsp. clusii
    • subsp. rhodia
  • Paeonia coriacea
  • Paeonia corsica
  • Paeonia daurica
    • subsp. coriifolia
    • subsp. daurica
    • subsp. macrophylla
    • subsp. mlokosewitschii
    • subsp. tomentosa
    • subsp. velebitensis
    • subsp. wittmanniana
  • Paeonia emodi
  • Paeonia intermedia
  • Paeonia kesrouanensis
  • Paeonia lactiflora
  • Paeonia mairei
  • Paeonia mascula (Balkan), Sinonim: Paeonia corallina)
  • Paeonia obovata
    • subsp. willmottiae
  • Paeonia officinalis
  • Paeonia parnassica
  • Paeonia peregrina
  • Paeonia sterniana
  • Paeonia tenuifolia
  • Paeonia veitchii
• Drvenaste vrste (oko 8)
  • Paeonia decomposita
  • Paeonia delavayi
  • Paeonia jishanensis; Sinonim: Paeonia spontanea
  • Paeonia ludlowii
  • Paeonia ostii
  • Paeonia qiui
  • Paeonia rockii; Sinonim; Paeonia suffruticosa subsp. rockii

• 
  Paeonia anomala
• 
  Paeonia broteri
• 
  Paeonia brownii
• 
  Paeonia californica
• 
  Paeonia cambessedesii
• 
  Paeonia cambessedesii
• 
  Paeonia daurica mlokosewitschii
• 
  Paeonia delavayi
• 
  Paeonia emodi
• 
  Paeonia intermedia
• 
  Paeonia ludlowii
• 
  Paeonia mairei
• 
  Paeonia mascula
• 
  Paeonia russoi
• 
  Paeonia obovata japonica
• 
  Paeonia officinalis
• 
  Paeonia ostii
• 
  Paeonia rockii
• 
  Paeonia tenuifolia

Također pogledajte

• Cvjetnica

Vanjski linkovi

1. Halda, Josef J.; Waddick, James W. (2004). The genus Paeonia. Oregon, USA: Timber Press.
2. Tamura, Michio (2007). "Paeoniaceae". u Klaus Kubitski (ured.). The Families and Genera of Vascular Plants. IX. Berlin, Heidelberg, Germany: Springer-Verlag. str. 265–269.
3. Christenhusz, M. J. M.; Byng, J. W. (2016). "The number of known plants species in the world and its annual increase". Phytotaxa. Magnolia Press. 261 (3): 201–217. doi:10.11646/phytotaxa.261.3.1. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
4. Deyuan, Hong; Kaiyu, Pan; Turland, Nicholas J. (2001). Flora of China (PDF). 6. str. 127–132. Pristupljeno 10. 5. 2016.