Crkva svetog Josipa (Sarajevo)

Crkva Svetog Josipa

Crkva Svetog Josipa je katolička crkva u sarajevskom naselju Marijin Dvor. Izgrađena je pred sami Drugi svjetski rat, 1940. godine. Građenje je započeo, 1936. godine, nadbiskup Šarić.[1] koji je na tom prostoru osnovao i Župu sv. Josipa. Ova sakralna crkva izgrađena je u neoromaničkom stilu, a projekotovao ju je i izgradio arhitekta Karlo Paržik. Kameni zidovi su podizani od bijelog hercegovačkog kamena, a karakteriše je razigranost mase i volumena, što u konačnici ovom dijelu grada daje jednu urbanu sliku. Glavni mermerni oltar u crkvi je dar pape Pija XII.[2]

Crkva je trobrodna bazilika sa transeptom, sa dva oratorija i dvije sakristije s dubokim polukružno završenim svetištem na sjevernoj strani i sa horom na južnoj strani, na kojem se nalaze orgulje. Nad krilima transepta su bačvasti svodovi raspona 9 m, a nad sjecištem glavnog broda i transepta počiva kupola istog prečnika. Ova kupola je izvana skrivena kubusom četverovodnog krova. Dužina crkve iznosi 48,55 m, širina 22,51 m, a visina zvonika 31,31 m. Površina objekta, uključujući vanjske zidove iznosi 953 m2. Crkva ima tri oltara – glavni i dva bočna, jedan na zapadnoj i jedan na istočnoj strani. Nakon II Vatikanskog koncila (1963-67), tokom propovijedi svećenik se okreće licem prema vjernicima. Iz tog razloga je postavljen novi oltar krajem šezdesetih godina XX vijeka.

Crkva ima status Nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine.[3]

Posmrtni ostaci nadbiskupa Šarića su 26. aprila 1997.[1] preneseni u kriptu crkve.[1]

Trg ispred crkve od 19. novembra 2008. nosi naziv Karla Paržika, projektanta crkve.[4]

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Valjan, Velimir (2010). Franjevački samostan u Gučoj Gori - Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150. obljetnice samostana u Gučoj Gori (jezik: hrvatski). Guča Gora, Sarajevo: Franjevački samostan Guča Gora, Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrene - Sarajevo. ISBN 978-9958-9026-2-8.CS1 održavanje: ref=harv (link)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b c Valjan 2010, str. 270.
  2. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 26. 7. 2007. Pristupljeno 24. 1. 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. ^ http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3022[mrtav link]
  4. ^ http://www.sarajevo-x.com/clanak/081119037