Falafel (arapski: فلافل) je nacionalno jelo na istočnoj obali Mediterana, veoma popularno u Libanu i Izraelu. Radi se o vegetarijanskom specijalitetu i poslastici, duboko prženoj kugli ili frituli u obliku pljeskavice napravljena od graha, mljevenog slanutka ili oboje.
Falafel se često servira u tankoj korici od brašna ili umotan u somun poznat kao tabu; "falafel" se također često odnosi na umotan sendvič koji se priprema na ovaj način. Falafel kuglice se mogu preliti salatama, kiselim povrćem i ljutim sosom i preliti umacima na bazi tahinija. Falafel kuglice se mogu jesti i same kao užina ili servirati kao predjelo.
Falafel se jede širom Bliskog istoka i uobičajena je ulična hrana. Falafel se obično pravi od fava graha u egipatskoj kuhinji, odakle je najvjerovatnije i nastao, sa slanutakom u palestinskoj kuhinji,[1] ili samo slanutak ili kombinacija oba u Jordanu, Libanu i Siriji i širem Bliskom istoku.[1][2][3] Popularan je među vegetarijancima širom svijeta.[4]
Palestinska verzija falafela samo od slanutka također je usvojena u izraelskoj kuhinji,[1] gdje je sada istaknuto i proglašeno je nacionalnim jelom zemlje – situacija na koju su žalili Palestinci, Libanonci i druge arapske grupe. kao kulturno prisvajanje.[5]
Kada se pravi od slanutka, falafel je bogat proteinima, složenim ugljikohidratima i vlaknima.[6] Ključni nutrijenti su kalcij, željezo, magnezij, fosfor, kalij, cink, bakar, mangan, vitamin C, tiamin, pantotenska kiselina, vitamin B i folna kiselina. Fitokemikalije uključuju beta-karoten.[7] Falafel je bogat rastvorljivim vlaknima, za koje se pokazalo da su efikasni u snižavanju holesterola u krvi.[8][9]
Slanutak ima malo masti i u početku ne sadrži holesterol, ali se znatna količina masti apsorbuje tokom procesa prženja. Umjesto toga, falafel se može peći kako bi se izbjegao visok sadržaj masti povezan s prženjem.[4][10]