Fatih | |
Okrug Istanbula | |
Država | Turska |
---|---|
Regija | Marmara |
Provincija | Istanbul |
Koordinate | 41°01′21″N 28°56′27″E / 41.02250°N 28.94083°E |
Površina | |
- Metro | 13,08 km2 |
Stanovništvo | |
- Metro | 428,857 (2012.) |
Gradonačelnik | Mustafa Demir (AKP) |
Vremenska zona | EET (UTC+2) |
- ljeto | EEST (UTC+3) |
Veb-sajt: http://www.fatih.bel.tr/ | |
Fatih je gradski okrug i općina u Istanbulu. U njemu se nalazi i sjedište okruga, uključujući kancelariju guvernera a prostorno obuhvata poluostrvu koja se podudara s granicama nekadašnjeg Konstantinopolja, historijske jezgre današnje metropole Istanbula.
2009. godine, okrug Eminönü, koji je bio odvojena općina i koji se nalazi na vrhu poluostrva je spojen sa okrugom Fatih, zbog malobrojne populacije okruga Eminönüa. Sjeverno od okruga nalazi se Zlatni rog, južno je Mramorno more. Granicu na zapadu formira Teodosijev zid a na istoku Bosfor.
Historijski bizantijski okruzi obuhvaćeni današnjim Fatihom su: Exokiónion, Aurelianae, Xerólophos, Eleuthérou, Helenianae, Dalmatoú, Sígma, Psamátheia, Katakalón, Paradeísion, Olympíou, Kýrou, Peghé, Rhéghion, Elebíchou, Leomákellon, Dexiokrátous, Petríon (ili Pétra), Phanàrion, Exi Mármara (Altımermer), Philopátion, Deúteron i Vlachernaí.
Nakon osmanlijskog osvajanja Konstantinopolja 1453. godine vremenom se za ovaj dio grada ustalio današnji naziv Fatih a dolazi od imena turskog sultana Mehmeda II, zvanog i Osvajač (od izvorne arapske riječi fatih). Fatihova džamija, koju je dao izgraditi nakon pada grada nalazi se u ovom dijelu Istanbula a sultanu je služila kao mjesto odmora koje je redovno posjećivao.
Danas, okrug Fatih obuhvata nekoliko gradskih četvrti kao što su: Aksaray, Fındıkzade, Çapa i Vatan Caddesi koje su u većoj mjeri kosmopolitskije u odnosu na konzervativnu sliku koju okrug ima uglavnom u očima stranaca. Sa nekadašnjim okrugom Eminönüom, koji je ponovo zvanični dio okruga Fatih, i njegovim historijskim zidovima iz bizantijskog perioda, Fatih je onaj pravi Istanbul iz starog doba, prije procesa proširenja grada koji je započeo krajem 19. vijeka.
Kretanje broja stanovnika okruga prikazan je u sljedećoj tabeli.
Godina | Broj stanovnika [1] |
---|---|
1935. | 251.437 |
1940. | 266.272 |
1945. | 292.089 |
1950. | 359.909 |
1955. | 433.629 |
1960. | 435.446 |
1965. | 482.451 |
1970. | 554.659 |
1975. | 627.012 |
1980. | 567.902 |
1985. | 590.842 |
1990. | 545.908 |
1997. | 497.839 |
2000. | 463.626 |
2007. | 422.941 |
2008. | 443.955 |
2009. | 433.796 |
2010. | 431.147 |
2011. | 429.351 |
2012. | 428.857 |
2013. | 425.875 |
2014. | 419.266 |
2015. | 419.345 |
2016. | 417.285 |