Fizika kondenzovane materije

Fizika kondenzirane materije je oblast fizike koja se bavi makroskopskim i mikroskopskim fizičkim svojstvima materije, posebno čvrste i tečne faze koje nastaju iz elektromagnetnih sila između atoma. Općenito, predmet se bavi "kondenziranim" fazama materije: sistemima mnogih sastojaka sa jakom interakcijom između njih. Egzotičnije kondenzovane faze uključuju superprovodljivu fazu koju pokazuju određeni materijali na niskim temperaturama, feromagnetne i antiferomagnetne faze spinova na kristalnim rešetkama atoma i Bose-Einstein kondenzat koji se nalazi u ultrahladnim atomskim sistemima. Fizičari kondenzirane materije nastoje razumjeti ponašanje ovih faza eksperimentima za mjerenje različitih svojstava materijala i primjenom fizičkih zakona kvantne mehanike, elektromagnetizma, statističke mehanike i drugih teorija kako bi razvili matematičke modele.

Heike Kamerlingh Onnes i Johannes van der Waals sa tečnim helijem u Leidenu 1908.
A magnet levitating over a superconducting material.
Magnet koji levitira iznad superprovodnika visoke temperature. Danas neki fizičari rade na razumijevanju visokotemperaturne superprovodljivosti koristeći AdS/CFT korespondenciju. [1]
Prvi Bose-Einstein kondenzat uočen u plinu ultrahladnih atoma rubidija. Plava i bijela područja predstavljaju veću gustinu.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Merali, Zeeya (2011). "Collaborative physics: string theory finds a bench mate". Nature. 478 (7369): 302–304. Bibcode:2011Natur.478..302M. doi:10.1038/478302a. PMID 22012369.