Forenzička geofizika jest grana forenzike, istraživanje, lokalizacija i mapiranje zakopanih predmeta ili elemenata ispod tla ili vode, za pravne svrhe, koristeći geofizičke alate.[1] Za forenzička ispitivanja, postoje razne geofizičke tehnike u kojima su mete ukopane i imaju različite dimenzije (od oružja ili metalnih bačvi do ljudskih ostataka i bunkera). Geofizičke metode mogu pomoći u pretraživanju i oporavku tih ciljeva, jer mogu nerazorno i brzo istražiti velika područja na kojima se u podzemlju skrivaju sumnjivi, ilegalni ukopi ili, općenito, forenzički ciljevi. Kad se u podzemlju nalazi kontrast fizičkih svojstava između meta i materijala u kojem je neko ili nešto pokopano, moguće je individualizirati i precizno definirati mjesto prikrivanja istraživane mete. Takođe je moguće prepoznati dokaze o okupaciji ili iskopavanju ljudskih tijela, kako novijim, tako i starijim. Forenzička geofizika je evoluirajuća tehnika koja dobija sve veću popularnost i ugled u provedbi zakona[2]
Traženi predmeti očigledno su prikriveni grobovi žrtava ubojstava, ali uključuju i neobilježene sahrane na grobljima i grobljima, oružje koje se koristi u kriminalnim aktivnostima i ekološki zločin ilegalnim odlaganjem materijala.
Postoje različite geofizičke tehnike koje se mogu koristiti za otkrivanje ukopanog objekta na gotovo površini, koji bi trebalo biti lokacija i specifičan za slučaj. Osnovna studija (uključujući istorijske mape), korisno istraživanje, izviđanje i kontrola lokacije trebali bi se obaviti prije probnih geofizičkih istraživanja, a zatim se sprovesti potpuna geofizička istraživanja u faznim istraživanjima. Drugi metodi pretraživanja trebaju koristiti za prvo određivanje prioriteta osumnjičenih područja, na primjer pas za tkrivanje ljudskih ostataka ili forenzički geomorfolozi.[3]
Za velike skale zakopanih predmeta mogu biti prikladne seizmičke pretrage, ali one u najboljem slučaju imaju vertikalnu razlučivost od 2 m, tako da možda nisu idealne za određene ciljeve, češće se koriste za otkrivanje podloga ispod površine (vidi:[4]
Za relativno brze pretrage lokacije mogu se prikupiti podaci velikih ispitivanja električne vodljivosti koja identificiraju područja poremećaja različitog tla, ali mogu imati nedostatak rezolucije. Nedavna istraga o Crnoj smrti u centralnom Londonu[5] samo je jedan od primjera.[6] koji pokazuje uspješnu potragu za slučajem koji se desio u hladnoj u šumi na Novom Zelandu.
Radar koji prodire u zemlju (ili GPR) ima tipsku maksimalnu dubinu ispod razine tla (bgl) od 10 m, ovisno o korištenim frekvencijama antena, obično 50 MHz do 1,2 Gz. Što je veća frekvencija, manji je objekt koji se može otkrit, ali smanjuju se i dubina prodiranja, pa operatori moraju pažljivo razmisliti pri odabiru frekvencija antena i, u idealnom slučaju, poduzeti probne ankete pomoću različitih antena preko cilja na poznatoj dubini na terenu. GPR je najčešće korištena tehnika u forenzičkoj pretrazi, ali nije prikladan u određenim tipovima tla i okruženjima, npr. obalna (tj. bogata solju) i tlo bogatim glinama (nedostatak prodora). 2D profili mogu se relativno brzo sakupljati i, ako vrijeme dopušta, uzastopni se profili mogu koristiti za stvaranje 3D skupova podataka koji mogu riješiti suptilnije ciljeve: vidi[4]). Nedavne studije su koristile GPR za pronalaženje masovnih grobnica iz španskog građanskog rata u planinskim kruženjima.[7] and urban [8]
Metodi električne otpornosti također mogu otkriti predmete, posebno u tlu bogatom glinom, što bi spriječilo upotrebu GPR-a. Postoje različite konfiguracije opreme, a metod dipol-dipol (fiksna offset) je najčešći koji se može izvesti po nekom području, mjereći promjene otpora na zadanoj dubini (obično 1-2x odstupanja sonde) koje se koriste u forenzičkim pretragama. Sporije metode su izbacivanje mnogih sondi i skupljanje, kako prostorno vodoravno, tako i vertikalno, zvanog električnog snimanja otpora (ERI). Višestruki 2D profili nazivaju se električna otpornička tomografija (ERT).[9]
Magnetometrija može otkriti zakopane metale (ili zaista spaljene predmete, kao što su opeka ili čak ostatke površinskih požara) koristeći jednostavne magnetometre polja, do fluorescentnih gradiometara i gradiometara alkalnih para visoke klase, ovisno o potrebnoj tačnosti (i troškovima) (vidi [4]). Površinska magnetna osjetljivost također se nedavno pokazala obećavajučom za forenzičke pretrage
Pretraživanja na bazi vode također su sve češća,[10] sa specijalnim morskim magnetometrima, bočnim skeniranjem [11] i drugi akustički metodi, pa čak i radar koji prodire kroz vodu [12] metodi su koje se koriste za brzo skeniranje dna ribnjaka, jezera, rijeka i okolnih taloga u blizini obale.
Nedavno su uvedeni napori za provođenje istraživanja nad poznatim forenzičkim ciljevima simuliranih ukopanih i ispod vode kako bi se dobio uvid u optimalne tehnike pretraživanja i / ili konfiguraciju (-e) opreme. Najčešće je to obuhvatalo pokop trupaca svinja i dugotrajno praćenje podzemnih voda,[13] sezonskih efekta na ispitivanja električnog otpora, ukop u zidove i ispod betona,[14] i dugoročni monitoring u Velikoj Britaniji,[15] the US[16] i Latinskoj Americi.[17] Finally there has been surveys in graveyards over graves of known ages to determine the geophysical responses of multi-geophysical techniques with increasing burial ages[18]
^Fernandez-Alvarez, J-P (2016). "Discovery of a mass grave from the Spanish Civil War using Ground Penetrating Radar and forensic archaeology". Forensic Science International. 267 (10): e10–e17. doi:10.1016/j.forsciint.2016.05.040. PMID27318840.
^Fernandez-Alvarez, J-P (2018). "GPR and ERT detection and characterization of a mass burial, Spanish Civil War, Northern Spain". Forensic Science International. 287: e1–e9. doi:10.1016/j.forsciint.2018.03.034. PMID29636200.
^Schultz, JJ; Healy, CA; Parker, K; Lowers, B (2013). "Detecting submerged objects: The application of side scan sonar to forensic contexts". Forensic Science International. 231 (1–3): 306–316. doi:10.1016/j.forsciint.2013.05.032. PMID23890654.
^Ruffell, A (2009). "Under-water Scene Investigation Using Ground Penetrating Radar (GPR) in the Search for a Sunken Jet ski, Northern Ireland". Science & Justice. 46 (4): 221–230. doi:10.1016/S1355-0306(06)71602-1. PMID17500424.
Dupras, D., Schultz, J., Wheeler, S. & Williams, L. 2006. Forensic Recovery of Human Remains: Archaeological Approaches. Taylor & Francis Group Publishers, Boca Raton, Florida, USA, 232pp.
Milsom, J. & Eriksen, A. 2011. Field geophysics. Geological Field Guide Series, 4th Edition, Wiley, Chichester, UK, 244pp. ISBN978-0-470-74984-5.
Pringle, J.K.; Ruffell, A.; Jervis, J.R.; Donnelly, L.; McKinley, J.; Hansen, J.; Morgan, R.; Pirrie, D.; Harrison, M. (2012). "The use of geoscience methods for terrestrial forensic searches". Earth-Science Reviews. 114 (1–2): 108–123. Bibcode:2012ESRv..114..108P. doi:10.1016/j.earscirev.2012.05.006.