Ganglija

Ganglija
(Ganglion)
Mikrografija ganglije, H&E boja.
Identifikatori
TAA14.2.00.002
FMA5884
Anatomska terminologija
Leđni korijen ganglije pilećeg embriona (stadij oko 7. dana) nakon inkubacije.
Zatamnjeni dio je anti-neurofilamentni, koji sadrži antitijela.
Akson izrasta iz ganglija.

Ganglija (lat. ganglion) – u anatomiji – je nervna ćelija[1] ili grupa ćelija koja se nalazi u autonomnom nervnom sistemu[2]. Takva grupa neurona se označavaju kao jezgro u perifernom nervnom sistemu, odnosno ganglija. U ganglijama su ćelijska tijela aferentnih živaca.

Neurologija

[uredi | uredi izvor]

U neurološkom kontekstu, ganglije su sastavljena uglavnom od some i dendritske strukture koje su u paketu ili povezane. Ganglije se često povezuju s drugim ganglijama i formiraju kompleksni sistem ganglija poznat kao pleksus. Ganglija je relej i posrednik veza između različitih neuroloških struktura u tijelu, kao što su u perifernom i centralnom nervnom sistemu.[3][4][5] [6][7]

Među kičmenjacima postoje tri glavne grupe ganglija:

Bazna ganglija

[uredi | uredi izvor]

Izraz "ganglija" se odnosi na periferni nervni sistem. Međutim, u mozgu (dio centralnog nervnog sistema) postoji "bazna ganglija", ili bazno jezgro, koje je grupa jezgra povezana sa moždanom korom, talamusom i produženom moždinom, povezana s različitim funkcijama: upravljanje motorikom, spoznajama, emocijama i učenjem. Dijelom zbog ove nejasnoće, u Terminologia Anatomica se preporučuje korištenje termina bazna jezgra umjesto bazna ganglija; međutim, ova upotreba nije generalno usvojena.[8][9][10][11][12]

Pseudoganglija

[uredi | uredi izvor]

Pseudoganglija je lokalizirano zadebljanje glavnog dijela ili gepek u živcu koji ima izgled ganglije, ali ima samo nervna vlakna, a nema tijela nervnih ćelija.

Pseudoganglije se nalaze u mišiću teres minor.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

References

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Sadava D. et al. (2008): The science of biology, 8th Ed. W. H. Freeman, ISBN 9780716776710.
  2. ^ Brodal P. (2010): The central nervous system. Oxford University Press, ISBN 9780195381153.
  3. ^ Pritchard T. E., Alloway D. (1999): Medical neuroscience. Hayes Barton Press, ISBN 978-1-59377-200-0:http://books.google.com/books/about/Medical_neuroscience.html?id=m7Y80PcFHtsC[mrtav link].
  4. ^ Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, ISBN 978-0-471-21005-4.
  5. ^ http://books.google.com/?id=3nO6ggvV1PUC&dq=%22Comparative+vertebrate+neuroanatomy:+evolution+and+adaptation%22.
  6. ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
  7. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  8. ^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine Arhivirano 21. 3. 2012. na Wayback Machine (5th ed.). Oxford University Press.
  9. ^ Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, ISBN 9783131081711.
  10. ^ Naidich T. P., Duvernoy H. M., Dalman B. N., Sorensen A. G., Kollias S. S., Haacke E. M. (2009): Duvernoy's atlas of the human brain stem and cerebellum. Springer, WienNewYork, ISBN 978-3-211-73970-9.
  11. ^ England M. A., Wakely J. (2005): Color atlas of the brain and spinal cord, 2nd Ed. Mosby, ISBN 13:978-0323036672; ISBN 10:032-3036678.
  12. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, ISBN 9958-21-091-6.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Logo Commonsa
Logo Commonsa
Ganglion na Wikimedia Commonsu.