Gavrani | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Animalia |
Koljeno | Chordata |
Razred | Aves |
Red | Passeriformes |
Podred | Passeri |
Porodica | Corvidae |
Rod | Corvus Linnaeus, 1758. |
vidi tekst |
Gavrani ili gavranovi (lat. Corvus) su rod velikih ptica. Sve su ili potpuno crne, ili uglavnom crne s bijelim ili sivim mrljama. Veličina im se kreće od relativno male čavke (Corvus monedula koja je još uvijek veća od većine vrapčarki) do velikog običnog gavrana sjeverne polulopte i Corvus crassirostris s visočja Etiopije. Ptice ovog roda nastanjuju sve kontinente s izuzetkom Južne Amerike i Antarktike, i brojnih udaljenih i okeanskih otoka.
Rod gavranova obuhvata 42 vrste. Veći članovi roda u govornom jeziku često se nazivaju "gavranima", a manje vrste "vranama". To nema nikakvu biološku podlogu, jer ne postoji nikakva taksonomska podjela u tom smislu.
U Evropi iz ovog roda žive obični gavrani, dvije podvrste vrana: siva i crna vrana, te gačac (Corvus frugilegus) i čavka (Corvus monedula).
Ptice ovog roda imaju specifičan način glasanja,[1] koji se u bosanskom naziva "graktanje", i često se koristi u svakodnevnom govoru.
Ovaj rod je prvi opisao Carl Linné u svom radu Systema Naturae iz 18. stoljeća.[2] Porijeko imena je latinski corvus što znači "(crn kao) gavran".[3] Specifičnom vrstom za rod smatra se obični gavran (Corvus corax); u istom djelu navode se i vrana (C. corone), crna vrana (C. cornix), gačac (C. frugilegus) i čavka (C. monedula). Izvorno, u tom rodu je bila i svraka pod latinskim imenom C. pica, dok nije kasnije izdvojena u zaseban rod. Danas rod obuhvaća najmanje 42 recentne i najmanje 14 izumrlih vrsta.