Glavičasta kost

Glavičasta kost
(Os capitatum)
(Os magnum)
Prednja dlanska strana lijeve šake
Glavičasta kost je crvena
Lijeva glavičasta kost
Lijevo: površina lakatne kosti (malog prsta)
Desno: žbicina površina (palačna strana)
Detalji
LatinskiOs capitatum; os magnum
Identifikatori
Gray'sp.226
MeSHA02.835.232.087.319.150.150
Dorlands
/Elsevier		o_07/12598140
TAA02.4.08.011
FMA23727
Anatomska terminologija

Glavičasta kost (lat. os capitatum; os magnum) je najveća kost u korijenu ljudske šake, a zauzima centar njenog zgloba. Iznad se ističe okruglasti dio njene glave, koju prihvata udubina koju formiraju čunasta i polumjesečasta kost. Suženi dio je vrat, a ispod njega slijedi tijelo kosti.

Ovu kost se također imaju mnogi drugi sisari, pa je homologna sa "trećom distalnom kosti korijena šake" gmizavaca i vodozemaca.[1][2][3][4][5]

Struktura

[uredi | uredi izvor]

Glavičasta kost je najveć kost korijena šake unutar šake.[6] Glavičasta kost se nalazi unutar vanjskog reda karpusnih kostiju. Smještena je neposredno uz metakarpusni dio prstenjaka na distalnj površini, ima kukasti dio na svojoj lakatnoj površinu i trapeznu na svojoj radijalnoj površini, a naslanja se polumjesečastu i čunastu kost proksimalno.[7] :708–709

Površine

[uredi | uredi izvor]
  • Gornja površina je okrugla i glatka, a zglobljava se sa polumjesečastom kosti.[1]
  • Donja površina je putem dva grebena podijeljena u tri dijela (facete) , za zglobljavanje sa drugom, trećom i četvrtom kosti grane šake, koja je za treću najveća.
  • Leđna površina je široka i hrapava.[1]
  • Dlanska površina je ravna, zaukružrna i hrapava, za vezanje ligamenata i dijeloma mišića musculus adductor pollicis.[1]
  • Bočna površina zglobljava se sa malom višeugaonim preko male facete na njenom prednje-donjem uglu, iza kojeg je hrapava udubina za vezanje jednog međukostnog ligamenta. Iznad ove udubine, hrapavi žlijeb formira dio vrata kosti i služi za vezanje ligamenata. Sa gornje strane je ograničena glatkom, konveksnom površinom, za zglobljavanje sa čunastom kosti.[1]
  • Medijalna površina se zglobljava sa kukastom kosti, preko glatke, udubljene i duguljaste facete, koja zauzima njen zadnji i gornji dio; s prednje strane je hrapava, za vezanje jednog međukostnog ligamenta.[1]

Varijavija

[uredi | uredi izvor]

Glavičasta kost različiro se zglobljava sa metakarpusnom kosti kažiprsta.[6]

Okoštavanje

[uredi | uredi izvor]

Okoštavanje glavičaste kosti počinje od 1 – 5 mjeseci fetusnog perioda.[8]

Funkcija

[uredi | uredi izvor]

Glavičasta kost funkcionira kao jedinica koja omogućava pokrete u superstrukture šake.[7] :708

Dodatne slike

[uredi | uredi izvor]
  • Položaj glavičaste kost lijeve ruke (crvena)
    Položaj glavičaste kost lijeve ruke (crvena)
  • Glavičasta kost lijeve ruke, zatvorena
    Glavičasta kost lijeve ruke, zatvorena
  • Glavičasta kosti lijeve ruke – lakatna površina (malog prsta)
    Glavičasta kosti lijeve ruke – lakatna površina (malog prsta)
  • Glavičasta kosti lijeve ruke – radijalna površina (palčana)
    Glavičasta kosti lijeve ruke – radijalna površina (palčana)
  • Poleđina desne šake – palac na dnu
    Poleđina desne šake – palac na dnu
  • Prednja dlanska strana desne šake – palac na vrhu
    Prednja dlanska strana desne šake – palac na vrhu
  • Glavičasta kost lijeve ruke (žuta) – dlanska površina
    Glavičasta kost lijeve ruke (žuta) – dlanska površina
  • Glavičasta kost lijeve ruke (žuta) – leđna površina
    Glavičasta kost lijeve ruke (žuta) – leđna površina
  • Poprečni presjek zgloba šake – dlan na vrhu, palac lijevoTransverse (glavičasta kost je žuta)
    Poprečni presjek zgloba šake – dlan na vrhu, palac lijevoTransverse (glavičasta kost je žuta)
  • Poprečni presjek zgloba šake (palac lijevo) – glavičasta kost je crvena
    Poprečni presjek zgloba šake (palac lijevo) – glavičasta kost je crvena

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b c d e f Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  2. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  3. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  4. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  5. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  6. ^ a b Eathorne, SW (2005). "The wrist: clinical anatomy and physical examination--an update". Primary care. 32 (1): 17–33. doi:10.1016/j.pop.2004.11.009. PMID 15831311.
  7. ^ a b Drake, Richard L.; Vogl, Wayne; Tibbitts, Adam W.M. Mitchell; illustrations by Richard; Richardson, Paul (2005). Gray's anatomy for students. Philadelphia: Elsevier/Churchill Livingstone. ISBN 978-0-8089-2306-0.
  8. ^ Balachandran, Ajay; Kartha, Moumitha; Krishna, Anooj; Thomas, Jerry; K, Prathilash; TN, Prem; GK, Libu; B, Krishnan; John, Liza (2014). "A Study of Ossification of Capitate, Hamate, Triquetral & Lunate in Forensic Age Estimation". Indian Journal of Forensic Medicine & Toxicology. 8 (2): 218–224. doi:10.5958/0973-9130.2014.00720.8. ISSN 0973-9130. Pristupljeno 18. 8. 2014.