Hamza Humo

Hamza Humo
Datoteka:Hamza Humo.jpg
Rođenje (1895-12-30) 30. decembar 1895.
Mostar, Austro-Ugarska
Smrt19. januar 1970(1970-01-19) (74 godine)
Sarajevo, SFRJ
NacionalnostBošnjak
Zanimanjepjesnik
Značajna djela
"Grad rima i ritmova", "Grozdanin kikot", "Hadžijin mač", "Ljubav na periferiji", "Adem Čabrić"

Hamza Humo je bio bosanskohercegovački književnik. Rođen 30. decembra 1895. u Mostaru gdje je pohađao mekteb, osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1914., nakon Sarajevskog atentata, biva uhapšen a zatim interniran u Mađarsku (Komarovo), a 1915. je mobiliziran u austrijsku vojsku. Do kraja rata je služio kao pisar i tumač u bolnici u Beču. Nakon rata vraća se u Mostar i maturira, a potom odlazi na studij historije umjetnosti u Zagreb, potom u Beč i konačno u Beograd. U Zagrebu se druži s mladim pjesnicima Antunom Brankom Šimićem, Ulderikom Donadinijem i Nikom Milićevićem i sam oduševljen ekspresionističkim pokretom. Godine 1919. javlja se prvim književnim ostvarenjem, zbirkom pjesama "Nutarnji život".[1] Pet godina kasnije, Humo objavljuje zbirku Grad rima i ritmova, kojom se odmiče od školski naučene poetike sablasnog ekspresionizma i primiče čulnom "misteriju prirodnog opstojanja". U proznim je djelima s naglašenim lirizmom opisao raslojavanje bošnjačkog svijeta u rodnome hercegovačkom okolišu, utkivajući folklorne i slavensko-bogumilske mitove u svoje pripovijetke: "Pod žrvnjem vremena" (1928), "Pripovijetke" (1932), "Ljubav na periferiji" (1936), "Hadžijin mač" (1955) i dr. te u romane "Grozdanin kikot" (1927), "Zgrada na ruševinama" (1939) i "Adam Čabrić" (1947).[2]

Za razliku od Safvet-bega Bašagića i Đikića, koji su uglavnom ponavljali formalno-stilske obrasce sevdalinke i balade u tonovima lirske usmene tradicije, Humo se oslobađa vezanog stiha, a pored očaranosti usmenom tradicijom, zbirkom Sa ploča istočnih ne odriče se ni vrijednosti koje je gajila poezija Bošnjaka na orijentalnim jezicima.[3]

Pisao je pjesme, pjesme u prozi, pripovijetke, romane, dramske tekstove, članke, prikaze i reportaže i objavljivao ih u časopisima i listovima: Misao (Beograd 1920–23, 1925–26, 1931–32), Beogradski dnevnik (1922), Budućnost (1922–23), Narod (1922–25), Novosti (Beograd 1922–23, 1929), Srpski književni glasnik (Beograd 1922, 1925, 1927, 1936), Književni pregled (1923), Tribuna (Beograd 1923), Zabavnik (1923–24), Gajret (1924–30, 1932–35, 1937–38, 1940), Ilustrovani list (Beograd 1924), Prosveta (Beograd 1924, 1928, 1932–33, 1939–41), Belgrader Zeitung (1925), Reč (Beograd 1925–26), Vijenac (1925–27), Zagreber Tagblatt (1925–26), Letopis Matice srpske (Novi Sad 1926–27), Morgenblatt (1926–27, 1930–31, 1934), Naša domovina (Beograd 1926), Reč i slika (Beograd 1926–27), Sloboda (1926–27), Zora (1926), Politika (Beograd 1927–41), Pregled (1927–31, 1934–35), Sloga (1927), Večernja pošta (1927), Književni sever (Subotica 1928), Trgovinski glasnik (Beograd 1928), Bosanska pošta (1929), Glas naroda (Beograd 1929), Jugoslovenska pošta (1929, 1932–34), Novo doba (1929), Život i rad (Beograd 1929), Riječ (1930), La Yougoslavie (Beograd 1932), Nedelja (Beograd 1932, 1935), Pravda (Beograd 1933–34, 1936–37), Ideje (Beograd 1934), Štampa (Beograd 1934), Vreme (Beograd 1934, 1936–37), Pomorski Lloyd (Beograd 1935), Jugoslovenske pariske novine (Pariz 1936), Bulletin d’Informations économiques (Beograd 1937), Jugoslavija (1937–39), Jugoslovenska stručna štampa (Beograd 1937), Ošišani jež (Beograd 1937), Donauzeitung (Beograd 1941).[4]

U vremenu između dva svjetska rata, kada piše najplodnije i najintenzivnije, objavio je vise pjesničkih knjiga i svoje najznačajnije djelo, lirski roman "Grozdanin kikot" (1927), koje će doživjeti više izdanja i biti prevedeno na mnoge jezike. Od 1923. godine uređuje list Zabavnik, a od 1923. do 1931. urednik je časopisa Gajret, a potom sve do rata novinar je Politike. Drugi svjetski rat provodi u Cimu kod Mostara. Od 1945. godine uređuje bošnjački list Novo doba, potom je urednik Radio Sarajeva i direktor Umjetničke galerije. Po motivima njegovog romana "Adem Čabrić" snimljena je televizijska serija pod nazivom Kože.

Za svoje raznorodno i obimno kniževno djelo Humo je, pored drugih priznanja, dobio i dvije visoke nagrade: Nagradu Srpske akademije nauka u Beogradu i Dvadesetsedmojulsku nagradu SR BiH, koja mu je dodijeljena za životno djelo.[5]

Umro je u Sarajevu 19. januara 1970. godine.[6]

Bibliografija

[uredi | uredi izvor]
  • Nutarnji život. Pjesme. Mostar, 1919.
  • Strasti. Pripovijetke. Beograd, 1923.
  • Grad rima i ritmova. Pjesme. Geca Kon. Beograd, 1924; - 2. izd. Svjetlost. Sarajevo, 1975.
  • Sa ploča istočnih. Pjesme. Beograd, 1925.
  • Grozdanin kikot. S. B. Cvijanović. Beograd, 1927; - Seljačka knjiga. Sarajevo, 1953; 1956; 1958; 1962; - Trunkener Sommer. Uebers. B. Jaenchnichen. Berlin, 1958; - Frankfurt a/M, 1961; 1962; - Svjetlost. Sarajevo, 1962; - Trunkener Sommer. Dortmund, 1968; - Grozdanin kikot. Veselin Maslesa. Sarajevo, 1983; 1984; 1989.
  • Pod žrvnjem vremena. Pripovijetke. Sarajevo, 1928.
  • Od prelaza na Islam do novih vidika. Rasprava. Sarajevo, 1928.
  • Slučaj Raba slikara. Novele. Sarajevo, 1930.
  • Pripovetke. Srpska književna zadruga. Beograd, 1932.
  • Ljubav na periferiji. Pripovijetke. Beograd, 1936.
  • Zgrada na ruševinama. Roman. Beograd, 1939.
  • Za Tita. Pjesma. Sarajevo, 1946.
  • Pjesme. Sarajevo, 1946.
  • Hasan opančar. Pripovijetke. Sarajevo, 1947.
  • Adem Čabrić. Svjetlost. Sarajevo, 1947; 1951.
  • Poema o Mostaru. Sarajevo, 1949.
  • Tri svijeta. Drama. Sarajevo, 1951.
  • Perišićeva ljubav. Pripovijetke. Sarajevo, 1952.
  • Izabrane pjesme. Svjetlost. Sarajevo, 1954; 1968.
  • Hadžijin mač. Pripovijetke. Svjetlost. Sarajevo, 1955; 1964; 1967.
  • Sabrana djela. Knjiga I-VI. Izbor, redakcija i predgovor Muhsin Rizvić. Svjetlost. Sarajevo, 1976.
  • Jablan do neba. Pjesme. Svjetlost. Sarajevo, 1980.
  • Izbor iz djela. Veselin Masleša. Sarajevo, 1982.[6]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 23. 3. 2019. Pristupljeno 18. 2. 2020.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. ^ "Humo, Hamza | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 18. 2. 2020.
  3. ^ "In Memoriam: Hamza Humo". STAV. 19. 1. 2018. Pristupljeno 18. 2. 2020.
  4. ^ "Hrvatski biografski leksikon". hbl.lzmk.hr. Pristupljeno 18. 2. 2020.
  5. ^ "Pjesme", Hamza Humo, "Svjetlost", Sarajevo, 1997.
  6. ^ a b "Hamza Humo". .ch. Arhivirano s originala, 12. 7. 2018. Pristupljeno 27. 1. 2017.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Logo Wikicitata
Logo Wikicitata
Wikicitati imaju citate vezane za: Hamza Humo