Hemolitska anemija | |
---|---|
![]() Hemolizirani i zdravi eritrociti | |
Klasifikacija i vanjski resursi | |
ICD-10 | D55-D59 |
ICD-9 | 282, 283, 773 |
DiseasesDB | 5534 |
MedlinePlus | 000571 |
eMedicine | med/979 |
MeSH | D000743 |
Hemolitska anemija jest anemija zbog hemolize crvenih krvnih zrnaca Posljedica te pojave jesmanjenje transportnog kapaciteta krvi za kisik ili kao smanjenje koncentracije hemoglobina u krvi. Transport kisika u krvi obavlja protein hemoglobin, koji se nalazi u eritrocitima.[1]
Hemoliza je proces razgradnje, uništavanja eritrocita. Uporedo sa razgradnjom teče i proces stvaranja eritrocita-eritropoeza. Kada se više eritrocita razgrađuje, nego što organizam može da stvori javljaju se simptomi anemije.
Hemolitska anemija sa povećanom razgradnjom eritrocita i nesposobnosti da se nadoknade putem stvaranja novih brvenik krvnih ćelija. Normalni životni vijek eritrocita je oko 120 dana, a u slučaju hemolitske anemije skarćen je na 20-40 dana, kod umjerene hemolize, odnosno na 5-20 dana, u teškoj hemolitskoj anemiji.[2]
Karakteristični znaci i simptomi hemolize su:
Ovi simptomi se sreću kod svih anemija, i mogu biti različite jačine. Kod teške hemolitske anemije, može doći i do vansržne hematopoeze. Normalno se crvena krvna zrnca stvaraju u koštanoj srži nekih kostiju: grudna i ključna kost, lopatica, karlične kosti, kičmeni pršljenovi i druge. U slučaju ubrzanog uništavanja eritrocita, organizam aktivira proizvodnju eritrocita i na drugim mestima, kao što su jetra (pa nastaje hepatomegalija), slezena, druge kosti. Također može doći do stvaranja žučnih kamenaca, zbog povećane sinteze bilirubinskog, pigmenta koji potiče od hemoglobina, a izlučuje se putem žuči.[7]
Usljed upala i operacija, mogu se pojaviti hemolitske krize sa žuticom, bolovima u stomakup, praćene povećanjem razdradnja ertrocita. Mogu se javiti i aplastične krize. One nastaju zbog supresije stvaranja eritrocita usljed infekcije (parvovirus B19 ili medikamenata.
Na osnovu uzroka, ove anamije dijele se na:
Podjela hemolitske anemije
Primjer | |
Korpuskularne hemolitske anemije | |
Poremećaji membrane eritrocita | Sferocitoza eliptocitoza paroksizmna noćna hemoglobinurija |
Metabolički poremećaji eritrocita | Nedostatak glukozo-6-fosfat-dehidrogenaze defekt piruvatkinaze |
Poremećaji hemoglobina | Talasemija methemoglobinemija anomalije hemoglobina (npr. anemija srpastih eritrocita) |
Vsnkorpuskularne hemolitske anemije | |
Autoantitijela | Fetusna eritroblastoza greške u transfuziji krvi, lijekovi hladna i topla antitijela |
Hipersplenizam (povećana slezina) | U cirozi jetre |
Mehanička hemoliza | HUS TTP DIK vještački srčani zalisci |
Drugi uzroci | Infekcije (malarija, sepsa) uremija insuficijencija jetre, ujed zmije |
HUS- Hemolitski uremijski sindrom
TTP-trombozna trombocitopenija purpura
DIK-Diseminovana unutarvaskularna koagulacija
Glavno mjesto razgradnje crvenih krvnih zrnaca je slezena. Kod teških hemilitskih anemija, dolazi ne samo do pojačane razgradnje eritrocia u slezini, već i unutar krvnih sudova. Usljed njihovog uništavanja oslobađa se hemoglobin. Hemoglobin se veže za protein krvne plazme haptoglobin, što izaziva smanjenje koncentracije haptoglobina u krvi ,tako da je to najosjetljiviju laboratorijski parametar hemolize. Kada se sa haptoglobin potroši, u krvi se može naći nevezani hemoglobin, a kod teške hemolize ne samo u krvi, nago i u mokraći, izražena kao hemoglobinurija.[8]
Koštana srž reaguje putem povećanja stvaranja eritrocita. U krvi je povećana koncentracija mladih eritrocita (retikulocita), za koje normalna koncentracuja iznosi 3-5% od ukupnog broja eritrocita.
Laboratorijski znaci hemolize:
Znaci razgradnje eritrocita |
Smanjen haptoglobin u serumu |
Povećana količina nekonjugiranog bilirubina u serumu |
Povećana razina urobilina u mokrači |
Povećana razina enzima laktatdehidrogenaza u serumu |
Prisustvo fragmenta eritrocita (shistociti) |
Znaci povećane sinteze eritrocita |
Retikulocitoza |
Hiperplazija koštane srži |
Posebni znaci nekih hemolitskih anemija |
Sferociti (loptasti eritrociti) |
Eliptociti (elipsoidni eritrociti) |
Srpasti eritrociti |
Stomatociti (pukotine kao da su eritrociti probušeni) |
Hemoglobinopatije su poremećaji u stvaranju hemoglobina. Hemoglobin se sastoji od hema i proteina globina, a promjene mogu zahvatiti obje komponente. Noramalno, jedna molekula hemoglobina sadrži jedan molekul hema i četiri molekule (lanca) globina (najčešćepo dvije α i i ß molekule). Postoje α,β,γ,δ,ξ § tipovi molekula hemoglobina.
U ovoj grupi nalaze se sljedeće anemije:
Molekula hema sadrži dvovalentno gvožđe kao centralni atom. Kisik može vezati samo dvovalentno gvožđe. Ukoliko je gvožđe trovalentno, takav hemoglobin se zove methemoglobin . Methemoglobin ne prenosi kisik.
Fetusna eritroblastoza, nepodudarnost krvnih grupa majke i djeteta.