Homologična ili autologična riječ je riječ koja izražava osobinu koju i sama posjeduje. Suprotna ovom je heterologična riječ koja se ne odnosi na samu sebe.
Primjeri homologičnih riječi su:
- "kratko" je kratko
- "riječ" je riječ
- "Bosanski" je Bosanski
Primjeri heterologičnih riječi su:
- "dugačko" nije dugačko
- "banana" nije banana
- "Englisch" je Njemački
Za razliku od općenitih pojmova, autologija i samoreferencija, osobito ovo razlikovanje i suprotovanje je neobično u lingvistici zato što opisuje lingvistične fenomene ili klase riječi dok je aktuelno u logici i filozofiji. U prethodnom su ovo prvi uveli Kurt Grelling i Leonard Nelson za opis sematničkog paradoksa, kasnije poznato kao Grelling-Nelsonov paradoks.[1]
- (de) Volker Peckhaus: The Genesis of Grelling's Paradox: Ingolf Max / Werner Stelzner (eds.), Logik und Mathematik: Frege-Kolloquium Jena 1993, Walter de Gruyter, Berlin 1995 (= Perspektiven der analytischen Philosophie, 5), str. 269-280.
- (en) Simon Blackburn: The Oxford Dictionary of Philosophy, Oxford University Press, 2nd ed. Oxford 2005, str. 30 ("autological"), str. 170 ("heterological"), str. 156 ("Grelling's paradox").
- ^ Grelling i Nelson su koristili sljedeću definiciju kod prvog objavljivanja njihovog paradoksa u 1808-oj godini: "Neka φ(M) bude riječ koja označava pojam koja definiše M. Ova riječ je ili elemenat iz M ili ne. U prvom slučaju zvat ćemo ga 'atologično', a u drugom 'heterologično'." (Peckhaus 1995, str. 269). Prijašnja verzija Grellingovog paradoksa je prezentirao Nelson u pismu Gerhardu Hessenbergu, 28 maja 1907-e, gdje riječ "heterologično" nije bila korištena dok su "autologične riječi" bile definisane kao "riječi koje spadaju u pojmove koji sami sebe definiraju" (Peckhaus 1995, str. 277).