Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Humanitarna pomoć je materijal ili logistička podrška osigurana za humanitarne svrhe, u pravilu kao odgovor na humanitarne krize, uključujući prirodne nepogode i ljudski uzrokovane nesreće. Osnovni ciljevi humanitarne pomoći su:
Humanitarne nepogode mogu nastati, kroz katastrofe (naprimjer pandemiju), prirodne nepogode kao što su bile Poplave u BiH 2014 ili cunami 26. decembra 2004 u jugoistočnoj Aziji, oružane sukobe, primjeri su ratovi u Ugandi i Bosni i Hercegovini, ali i kroz političke promjene (primjer ljudi iz čamaca iz južnog Vijetnama). Osnovni princip većine humanitarnih organizacija je neutralnost. Tako se u pravilu humanitarne akcije fokusiraju na kratko do srednjoročno otklanjanje patnji pogođenog stanovništva, na takav način što prave statistička posmatranja tj. sliku stvarnog stanja, pružanja prve pomoći u hrani i materijalnim sredstvima, medicinskoj prvoj pomoći, obezbjeđenju pitke vode, podizanjem šatora za prijem ugroženih, obeskućenih ili protjeranih lica i sl. Za humanitarne akcije i uopće djelovanje civilnih humanitarnih organizacija na područjima nepogoda je potrebna dozvola zemlje domačina. Humanitarna pomoć se uglavnom sprovodi u zemljama u razvoju, mada i Evropa zna biti polje ovog djelovanja: bosanskohercegovački rat ili Kosovo.
Ujedinjene nacije UN pokušavaju sa podorganizacijama kao što su Visoki komesarijat za izbjeglice, da nastojanja humanitarnih organizacija koordinira i dijelom finansira. Evropska unija EU to radi putem evropskog ureda za humanitarnu pomoć . Američka vlada 1961. pomaže putem USAID,
Humanitarne organizacije Bosne i Hercegovine su širokog spektra djelovanja, od brige za djecu bez roditelja, narodnih kuhinja u kojima se hrane socijalno ugroženi sloj stanovništva do brige o žrtvama proteklog rata.