Hutba

Hutba (arapski: خطبة) jest obavezan govor hatiba prije obavljanja džuma-namaza. To je sedmično obraćanje hatiba džematlijama koje datira još iz perioda života poslanika Muhammeda. Osim toga hutba se održava i tokom bajram namaza i sastavni je i obavezni (farz)[1] dio ovih namaza.

Definicija i porijeklo

[uredi | uredi izvor]

Govor, odnosno propovijed imama u džamiji o različitim ali uglavnom vjerskim temama može se praktikovati u različitim situacijama. Nekada je to bila česta pojava (pogotovo u početku islama i prije pojave masovnih medija) jer su se muslimani o mnogim bitnim temama i problemima obavještavali i informisali upravo u džamijama. Međutim, hutba se odnosi konkretno na džuma namaz i bajramske namaze dok se druge vrste propovijedi kao što su dersovi ili vazovi razlikuju od hutbe.[2]

Hutba datira iz perioda Muhammeda, a koji je tokom okupljanja u džamiji u svrhu obavljanja namaza koristio priliku da uputi riječi opomene, dā neke upute ili zapovijedi.

Nakon povratka u Mekku, Muhammed se predstavio kao hatib 630. godine. Prva četvorica pravednih halifa, emevijske halife kao i guverneri provincija su redovno održavali propovijedi. Ove propovijedi nisu nužno bile poticajne, već su govorile o praktičnim pitanjima vlasti i ponekad su uključivale i direktne naredbe. Za vrijeme abasidskog halifata, halifa je prestao sa praksom držanja hutbe ali se taj zadatak dodijelio vjerskim sudijama. Abasidi su insistirali na razdvajanju islama od sekularizma emevija, što je vjerovatno pomoglo u jačanju vjerskog aspekta ove vrste propovijedi.[3]

Vjernici tokom hutbe u Nacionalnoj džamiji Malezije u Kuala Lumpuru

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Hutbe naše današnje". preporod.com. Pristupljeno 20. 5. 2020.
  2. ^ "Khutba", Encyclopedia of Islam and the Muslim World
  3. ^ "Khutba", Students' Britannica India, p.236