Hutovo blato | |
---|---|
IUCN kategorija V (zaštićeni krajolik / morski pejzaž) | |
Lokacija | Bosna i Hercegovina |
Najbliži grad | Čapljina |
Koordinate | 43°3′24″N 17°45′28″E / 43.05667°N 17.75778°E |
Površina | 7.411 ha |
Osnovano | 1995. god |
Upravljačko tijelo | Javno poduzeće "Park prirode Hutovo blato" d.o.o. Čapljina |
Hutovo blato je park prirode i Ramsarsko područje u Bosni i Hercegovini. Smješteno je na pet kilometara od Čapljine, a prostire se na skoro 8.000 hektara prostora u neretvanskoj dolini. Udaljeno oko 15 km od Jadranskog mora tako da je primjetan veliki uticaj sredozemne klime.
Međunarodni savjet za zaštitu ptica (ICBP) je 1998. godine uvrstio Hutovo blato na listu međunarodno važnih staništa ptica. Potom je 2001. godine Park prirode “Hutovo blato” upisan na listu močvara od međunarodne važnosti prema metodologiji Ramsarske konvencije i registrovan je pri UNESCO-ovom Direktoratu u Parizu. Najveća jezera „Hutovog blata“ su: Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitava. U vodama „Hutovog blata“ ima 22 vrste riba iz 12 porodica od kojih su endemske: podustva, zubatak, neretvanski vijun i glavočići. Prema posljednjim istaživanjima utvrđeno je više od 600 biljnih vrsta i 163 vrste ptica iz 39 porodica. Nalazi se i na listi Important Bird Areas (IBA) područja.[1]
Razgledanje ovog parka je besplatno, a osim posmatranja, foto-safarija, postoji još nekoliko sadržaja u samom parku, kao što su kafe-restoran, mogućnost organiziranja izleta na određenim lokacijama, hotel i slično.[2] Ovim zaštićenim područjem upravlja Javno preduzeće Hutovo blato.[3]
Najveća jezera „Hutovog blata“ su: Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitava. Sam park je ustvari močvara nastala od sistema rijeke Krupe, u tipičnom kraškom ambijentu. Rijeka Krupa i nema svoj izvor nego otiče iz Deranskog jezera, jednog od nekoliko većih jezera ovog područja. Ova rijeka je jedinstvena po osobini da teče u oba smjera (nizvodno i uzvodno). Naime, kad se poveća vodostaj Neretve, ta rijeka potisne Krupu prema izvorištu (Deranskom jezeru).
Poznat je kao oaza u kojoj su smještene mnoge vrste ptica močvarica kao i veliki broj drugih biljnih i životinjskih vrsta. Odgovarajuća klima, vegetacija i ostali činioci stvaraju povoljne uslove naročito za smještaj ptica. Također ga kao zimovalište koristi i određeni broj ptica selica (smatra se za jedno od najvećih zimovališta ptica u Evropi). Prema nedavno obavljenom istraživanju projekta "Life" popisano su 163 vrsta ptica koje ga koriste (ptice selice ili ptice kojima je ono stalno obitavalište).
Ovdje su zastupljena i četiri tipa vegetacije, i to: vodena, močvarna, livadska i šumska. Projekt Life navodi oko 600 biljnih vrsta na ovom području. Pored raznovrsnog biljnog i ptičijeg svijeta vode parka bile su bogate ribljim vrstama, naročito jeguljama i šaranima (22 vrste). Na žalost zadnjih godina zbog niza okolnosti riblji fond je osiromašio, što se može negativno odraziti i na cjelokupnu raznolikost flore i faune.
Lokalitet je nazvan po vrelu Desilo, jednom od brojnih vrela i jezera koje nastaju na ovom prostoru zahvaljujući masi podzemnih voda rijeke Trebišnjice. S ukupnom površinom od oko 2 ha i dubinom koja na pojedinim mjestima doseže i 10 m, Desilo je, kao vodeni kuk, duboko zavučeno između brda. Lokalitet se sastoji od gradine, nekropole i podvodnog arheološkog dijela.[4]