Islam u Sjevernoj Makedoniji

Islam u državama Evrope
po procentualnom udjelu u ukupnom stanovništvu[1]
  90–100%
  70–80%
 Kazahstan
  50–70%
  30–40%
 Sjeverna Makedonija
  20–30%
 Kipar
  10–20%
  5–10%
  4–5%
  2–4%
  1–2%
  < 1%

Islam u Sjevernoj Makedoniji nakon kršćanstva (pravoslavlja) predstavlja drugu najzastupljeniju religiju s oko trećine u ukupnom broju stanovnika Sjeverne Makedonije. Muslimani Sjeverne Makedonije su uglavnom suniti hanefijskog mezheba. Neka sjeverozapadna i zapadna područja uz granicu s Kosovom i Albanijom imaju muslimansku većinu. Velika većina makedonskih muslimana su etnički Albanci, a od ostalih muslimana tu su prije svega Turci, Romi i Bošnjaci.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Šarena džamija u makedonskom gradu Tetovu izgrađena 1438. godine

Etnicitet

[uredi | uredi izvor]

Albanci islamske vjeroispovijesti čine otprilike 25% ukupnog stanovništva Sjeverne Makedonije i najbrojnija su muslimanska zajednica ove države. Žive uglavnom u Pologu i zapadnim oblastima zemlje. Turci, koji čine oko 4% ukupnog stanovništva zemlje, raštrkani su po cijeloj državi, ali uglavnom u većim gradovima, kao i Romi muslimanske vjeroispovjesti. Bošnjaci su uglavnom koncentrirani u Skoplju. Makedonci muslimani su zastupljeni s oko 40.000 do 100.000 pripadnika i mogu se naći u zapadnom dijelu Sjeverne Makedonije, na područjima Centar Župa, Debar, Struga i Plasnica.[2]

Populacija muslimanskih zajednica Sjeverne Makedonije prema popisima iz 1981. i 2002.
Etnička grupa Populacija u 1981. Populacija u 2002.
Albanci 377.208[3][4] 509.083[4][5]
Turci 86.591[3][4] 77.959[4][5]
Romi muslimani 43.125[3][4] 53.879[4][5]
Makedonci muslimani 39.513[4] 2.553[4][6]
Bošnjaci 17.018[4][5]

Populacija kroz historiju

[uredi | uredi izvor]

U sljedećoj tabeli dat je prikaz kretanja broja muslimana u odnosu na ukupno stanovništvo Sjeverne Makedonije a prema godinama kada je vršen popis stanovništva. Postotak muslimana u Sjevernoj Makedoniji a i njihov ukupni broj općenito se smanjivao od 1904. do polovine 20. vijeka ali je počeo ponovo rasti zbog visoke stope nataliteta među muslimanskim porodicama, dosegnuvši 33,33% u 2002. Prema popisu iz 2002. godine, 46,5% djece u dobi do 4 godine bila su iz muslimanskih porodica.[7] U 2010. godini 39,3% stanovništva se izjašnjavalo kao muslimani.[8][9] Predviđa se da će islam postati najveća religija u zemlji do 2050. godine, a više od polovice stanovništva zemlje će se pridržavati vjere.[10]

Godina Muslimanska populacija Populacija u %
1904. 634.000[11] 36,76%
1912. 384.000[11] 33,47%
1921. 269.000[11] 31,43%
1948. 314.603[11] 27,29%
1953. 388.515[11] 29,78%
1961. 338.200[11] 24,05%
1971. 414.176[11] 25,14%
1981. 546.437[11] 28,62%
1991. 611.326[11] 30,06%
1994. 581.203[11][12] 30,04%
2002. 674.015[7][11] 33,33%
2010. 808.512 39,3%[8][9]

Geografska rasprostranjenost muslimana

[uredi | uredi izvor]

U sljedećoj tabeli dat je spisak makedonskih općina gdje muslimani čine natpolovičnu većinu.

Općina Populacija (2002) Muslimani (2002) Procenat (%)
Kamenjane 14.442 14.365 99,5%
Šipkovica 7.820 7.783 99,5%
Negotino-Pološko 16.813 16.720 99,4%
Želino 24.390 24.210 99,3%
Bogovinje 14.555 14.445 99,2%
Kondovo 11.155 11.047 99,0%
Velešta 8.156 8.072 99,0%
Centar Župa 6.299 6.215 98,7%
Oslomej 10.425 10.260 98,4%
Džepčište 7.919 7.789 98,4%
Plasnica 4.545 4.465 98,2%
Delogoždi 7.884 7.724 98,0%
Studeničani 17.246 16.828 97,6%
Lipkovo 27.058 26.351 97,4%
Zajas 11.605 11.303 97,4%
Čegrane 12.310 11.967 97,2%
Srbinovo 3.709 3.593 96,9%
Debar 17.952 17.083 95,2%
Rostuša 9.451 8.940 94,6%
Saraj 24.253 22.768 93,9%
Aračinovo 11.992 10.925 91,1%
Labuništa 8.935 8.061 90,2%
Žitoše 2.128 1.917 90,1%
Šuto Orizari 17.357 15.231 87,8%
Vrapčište 8.586 7.525 87,6%
Tearce 22.454 19.508 86,9%
Vrutok 5.999 5.159 86,0%
Dolna Banjica 9.467 7.847 82,9%
Gostivar 49.545 36.045 72,8%
Tetovo 70.841 49.927 70,5%
Brvenica 15.855 9.781 61,7%
Vratnica 3.563 2.181 61,2%
Dolneni 11.583 6.688 57,7%
Struga 36.892 18.967 51,4%

Galerija

[uredi | uredi izvor]
  • Nova džamija u Bitolju
    Nova džamija u Bitolju
  • Bazar u Monastiru (Bitolj) 1914.
    Bazar u Monastiru (Bitolj) 1914.
  • Razglednica s ponoramom Bitolja (oko 1916)
    Razglednica s ponoramom Bitolja (oko 1916)
  • Džamija Mustafe-paše
    Džamija Mustafe-paše
  • Detalji ulaznih vrata džamije Mustafe-paše
    Detalji ulaznih vrata džamije Mustafe-paše
  • Natpis na džamiju Mustafe-paše
    Natpis na džamiju Mustafe-paše

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Religious Composition by Country, 2010-2050". Pew Research Center. 12. 4. 2015. Pristupljeno 22. 10. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Nielsen, Akgonul i Alibasic 2009, 221
  3. ^ a b c Ortakovski, Vladimir T. Interethnic Relations and Minorities in the Republic of Macedonia (PDF). Southeast European Politics. 2. str. 25–45.
  4. ^ a b c d e f g h i "Statistical Yearbook of the Republic of Macedonia, 2016, p. 67" (PDF). Republic of Macedonia, State Statistical Office. 2016. Pristupljeno 3. 10. 2019.
  5. ^ a b c d "Census of Pupulation, Households and Dwellings in the Republic of Macedonia, 2002, p. 591" (PDF). Republic of Macedonia, State Statistical Office. 2002. Pristupljeno 3. 10. 2019.
  6. ^ Statistical Yearbook of the Republic of Macedonia, 2014, p. 67, 3. 10. 2019
  7. ^ a b Census of Pupulation, Households and Dwellings in the Republic of Macedonia, 2002, p. 518
  8. ^ a b "Religious Composition by Country, 2010-2050" Arhivirano 2. 8. 2017. na Wayback Machine in: Pew Research Center, Pristupljeno 4. 10. 2019
  9. ^ a b Republic of Macedonia Arhivirano 16. 5. 2018. na Wayback Machine, in: Pew-Templeton Global Religious Futures, Pristupljeno 4. 10. 2019
  10. ^ "The Future of World Religions: Population Growth Projections, 2010-2050". 2. 4. 2015.
  11. ^ a b c d e f g h i j k Kettani, Houssain (2010). "Muslim Population in Europe: 1950 – 2020" (PDF). International Journal of Environmental Science and Development vol. 1, no. 2, p. 156. Pristupljeno 17. 11. 2016.
  12. ^ Coughlin, Kathryn M. (2006). Muslim Cultures Today, A Reference Guide. Greenwood Press, Westport, Connecticut, London. str. 16.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]