Ivana Brlić-Mažuranić | |
---|---|
Rođenje | Ogulin, Austro-Ugarska | 18. april 1874.
Smrt | 21. septembar 1938 Zagreb, Kraljevina Jugoslavija | (64 godine)
Zanimanje | Književnica |
Jezik | Hrvatski |
Nacionalnost | Hrvatica |
Period | 1902–1937. |
Žanr | Dječija književnost |
Poznata djela | |
Suprug(a) | Vatroslav Brlić |
Ivana Brlić Mažuranić (18. april 1874 – 21. septembar 1938) bila je hrvatska književnica. Njen djed Ivan Mažuranić napisao je poznati ep Smrt Smail-age Čengića. Otac joj je bio poznati književnik i historičar Vladimir Mažuranić. Iz ove porodice potekli su još Matija, pisac putopisa Pogled u Bosnu, Vladimir Fran Mažuranić, autor zbirke pripovjedaka Lišće.
Jedan dio djetinjstva provela je u rodnom gradu, a preostali u Zagrebu, u djedovoj kući. Udala se u 18. godini za dr. Vatroslava Brlića, uglednog hrvatskog političara, i otad je živjela u Slavonskom Brodu, gdje su i nastala sva njena djela. Bila je vrlo obrazovana i načitana, govorila je i pisala francuski, njemački, ruski i engleski jezik. Nakon duge borbe sa depresijom izvršila je samoubistvo 21. septembra 1938. u Zagrebu.
Djela su joj imala velik broj izdanja i prevedena su na petnaestak jezika. Brlić-Mažuranić je prva književnica akademik, a četiri puta predložena je za Nobelovu nagradu za književnost.[1][2][3][4] Često nazivana hrvatskim Andersenom (zbog njene virtuoznosti kao pripovjedača za djecu) i hrvatskim Tolkienom (zbog posezanja u fantastični svijet mitologije), Brlić-Mažuranić svojom originalnošću i svježinom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima dječije književnosti.
O njenim djelima pisao je Muris Idrizović u svojoj kritici Čudesni svijet bajke.
Commons ima datoteke na temu: Ivana Brlić-Mažuranić |