Jack Trbosjek

Izdanje Puck od 21. septembra 1889 koje prikazuje karikaturu Toma Merrya koja opisuje neidentificiranog Whitechapelskog ubicu Jacka Trbosjeka

Jack Trbosijek (engleski: Jack the Ripper) jest pseudonim dan serijskom ubici (ili ubicama) koji je svoje žrtve ubijao u drugoj polovini 1888. Ime je došlo iz pisma poslanog Central News Agencyu od osobe koja je tvrdila da je ubica. Iako su mnoge teorije napredovale, identitet Jacka Trbosjeka još uvijek nije i vjerovatno neće nikada biti otkriven.

Legende koje okružuju Trbosjekova ubistva su postale kompleksni nered istinskih historijskih istraživanja, slobodnoumnih teorija zavjere i dubioznog folklora. Nedostatak potvđenog identiteta ubice dopustio je raznim književnicima, historičarima i detektivima amaterima – poznati kao Ripperolozi – da upiru prst u mnoge kandidate. Novine, čije je kruženje bilo zapanjujuće u to doba, smjestili su raširenu i trajnu čuvenost ubici zbog okrutnosti ubistava i nesposobnosti policije da ga uhvati.

Žrtve su bile osobe koje su radile kao prostitutke. Tipična Trbosjekova ubistva događala su se ili na javnim ili polu javnim mjestima; njihov grkljan je prerezan, a potom je žrtva bila izložena sakaćanju trbuha i drugh dijelova tijela. Mongi danas misle da su žrtve prvo zadavljene da bi se ušutkale. Zbog prirode rana na nekim Trbosjekovim žrtvama, kojima su u nekim ubistvima izvađeni i organi, misli se da je Jack Trbosjek bio ljekar, hirurg ili mesar. Neki autori biografija britanskih monarha navode da je, zbog njegove upitne prisebnosti, moguće da je Jack Trbosjek zapravo bio princ Albert Viktor, tada unuk kraljice Viktorije. Ni ova teorija, kao i sve druge teorije, nikada nije potvrđena.

Žrtve

[uredi | uredi izvor]

Broj i imena žrtava Jacka Trbosjeka je tema mnogih diskusija, ali možda najtačnija lista (nazvana "kanonična petorka") jest lista koju čine sljedećih pet prostitutki (ili navodnih prositutki u slučaju Catherine Eddowes):

  • Mary Ann Nichols (djevojačko prezime: Walker, nadimak "Polly"), rođena 26. augusta 1845, a ubijena u petak 31. augusta 1888.
  • Annie Chapman (djevojačko ime i prezime: Eliza Ann Smith, nadimak "Dark Annie" – "Tamna Annie"), rođena u septembru 1841, a ubijena u subotu 8. septembra 1888.
  • Elizabeth Stride (djevojačko prezime: Gustafsdotter, nadimak "Long Liz" – "Duga Liz"), rođena u Švedskoj 7. novembra 1843, a ubijena u nedjelju 30. septembra 1888.
  • Catherine Eddowes (koristila pseudonime "Kate Conway" i "Mary Ann Kelly", po prezimenima njenih supruga Thomasa Conwaya i Johna Kellyja), rođena 14. aprila 1842, a ubijena u nedjelju 30. septembra 1888.
  • Mary Jane Kelly (sama se nazivala "Marie Jeanette Kelly" nakon putovanja za Pariz, nadimak "Ginger"), rođena u gradu Limerick ili u istoimenoj pokrajini, Munster, Irska ca. 1863, a ubijena u petak 9. novembra 1888.

Ovaj spisak, koji je napravio Sir Melville Macnaghten, član kriminološkog odjela Metropolitanske policije, trebao bi se gledati sa opreznošću. Njegov spisak se temelji na mnogim ličnim "mišljenjima" kao i privatnim bilješkama iz 1894. godine. Ti papiri u javnost su pušteni tek 1959. Macnaghtenovi papiri iznose samo njegovo vlastito mišljenje i ne moraju se popudarati sa mišljenjima drugih inspektora kao što je Frederick Abberline. Macnaghten se pridružio policiji tek godinu poslije ubistava, i njegov memorendum je imao mnoge greške o činjenicama o mogućim osumnjičenima za ubistva. Zato neki Ripperolozi preferiraju maknuti jedno ili više imena sa liste "kanonične petorke": pogotovo Elizabeth Stride koja nije imala nikakvih drugih znakova sakačenja osim prerezenaog grkljana i bila napadnuta javno, kako je tvrdio svjedok Israel Schwartz. Isto važi i za Mary Jane Kelly, koja je bila puno mlađa od ostalih žrtava a koja je ubijena u zatvorenom prostoru sa sakaćenjima koji su bili mnogo teži nego kod drugih žrtava. Neki vole i proširiti listu tako da dodaju Marthu Tabram i druge kao navodne žrtve Jacka Trbosjeka. Uporedo s ovim, neki naučnici misle da su ubistva djela više ubica, koji su djelovali nezavisno jedan od drugoga.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]