Jakovljev Jak-40

Jak-40
ProizvođačJakovljev
Prvi let21. oktobar 1966.
Statusu upotrebi
Glavni korisnikSSSR, Aeroflot
Proizveden1967-1981.
Broj napravljenih1011

Jakovljev Jak-40 (NATO naziv: Codling) je sovjetski mali tromotorni regionalni putnički avion. U upotrebu je uveden 1968. od strane Aeroflota.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Savjet Ministara SSSR-a je donio odluku 1960. godine da se razvije avion, koji će zamijeniti postojeće Il-12 i Il-14. Prema tome zadatku je razrađen projekat takvog aviona u OKB Jakovljeva, u periodu do 1964. Definisan je prvi poslijeratni avion u SSSR-u, za lokalni putnički saobraćaj, s turbo-mlaznim pogonom. Projekat je realizovan u konstrukcionom birou, proslavljenog konstruktora lovačkih aviona, u toku Drugog svjetskog rata, Jakovljeva. Prototip aviona Jak-40 je završen u 1965., a njegova ispitivanja u ljetu u 1966. godini.[1] Serijska proizvodnja je započela u 1967. godini, u fabrici aviona u Saratovu . Do 1981. godine, ukupno je proizvedeno 1011 aviona Jak-40, od toga je 125 isporučeno drugim zemljama, izvan SSSR-a. Prva definicija je bila s poletnom masom od 14 700 kg, 27 mjesta za putnike i s doletom od 710 km. Druga serijska partija otpočela da se proizvodi 1969. godine s ugradnjom dijelova za okretanja smjera vektora sile potiska (rivers) na sva tri motora. Glavne noge stajnih organa su ojačane. Rezervoari su povećani na ukupno 3910 litara goriva. Treća serija je otpočela 1973, kad je znatno povećana težina aviona, ekvivalentu mase od 16 100 kg, obezbjeđen je smještaj 32 putnika. Skinuta je platforma za izbacivanje baklji (IC mamaca), za pasivnu zaštitu od raketnog napada. Kasnije, ovaj uređaj nije ugrađivan, ni na jednoj varijanti aviona Jak-40. Četvrta i posljednja serija uvedena je 1975. Nosivost joj je koristan teret, s masom od 3200 kg. Ova varijanta ima dva reda sjedišta za putničku, a može se brzo prepraviti i u kargo verziju. U toku eksploatacije ovog kvalitetnog aviona je bilo dosta ideja za njegovu modernizaciju, kroz integraciju ekonomičnijih motora s većim potiskom i uvođenje nove sofisticirane opreme. Konkretan predlog je razrađen, na bazi koncepta pogona s dva motora, tipa Tekstrom Leicoming LF507/1N.[2]

Napravljen je program s projektom, za modernizaciju aviona Jak-40, sa ugradnjom savremene opreme, s poreklom od proizvođača iz zapadnih zemalja.

Opis

[uredi | uredi izvor]

Avion Jak-40 je putnički avion za lokalni saobraćaj kratkih i srednjih dužina linija, s mogućnošću prevoza do 27 putnika. Koncepiran je po aerodinamičkoj šemi niskokrilca, s tri turbomlazna motora ugrađenim na zadnjem dijelu trupa i horizontalnim i vertikalnim repom međusobno postavljenim u vidu slova T.

Krilo je trapeznog oblika u planu, velike vitkosti, s malim suženjem i bez ugla strijele. Klasične je aerodinamike, projektovano za manje brzine, bez uticaja stišljivosti vazduha u toku njegovog opstrujavanja. Dvoramenjačna je strukura krila. Za zadnju ramenjaču su vezane tri sekcije zakrilaca i dve krilaca, preko odgovarajućih okova. Između ramenjača su raspoređene uzdužnice. Poprečno, duž razmaha, su raspoređena 34 rebra. Oplata krila je od dural-aluminijuma. Između ramenjača, u kesonima, ugrađeni su rezervoari, s 3 800 litara goriva. Stajni organi su uvlačeći, tipa tricikl. Glavne noge se uvlače u dijelove kesona krila, a nosna u prednji dio trupa.

Dva turbo mlazna motora su ugrađena u motorske gondale, bočno postavljene na zadnji dio trupa. Treći turbomlazni motor je ugrađen u završni dio tripa. Na njemu je ugrađen dodatak za rivers, koji se uključuje poslije slijetanja za poboljšanje usporenja aviona i smanjenje staze slijetanja. Kasnije je taj doatni uređaj ugrađen na sva tri motora. Pri radu samo jednog motora, obezbjeđen je dovoljan potisak, za horizontalni let, bez gubitka visine. Ta osobina je poseban kvalitet aviona, s aspekta pouzdanosti. Mali potisak i neekonomičnost motora su limitirali mogućnosti i vrijednost aviona Jak-40. Na komercijalnim avionima se koriste dvoprotočni ekonomični motori.

Verzije

[uredi | uredi izvor]
Linijski poredani Jak-40 na aerodromu u Minsku.
  • Jak-40 - Osnovna verzija.
  • Jak-40 Salon - Avion za izvoz, je s dva luksuzna odvojena salona, za po 5-6 osoba. Obezbjeđen je toalet i garderoba za putnike salona. Avion raspolaže s kuhinjom, sa svim potrebnim priborom i opremom. Za posadu i pomoćno osoblje je obezbeđen zaseban toalet i prostor za njihov prtljag. Ovaj avion je opremljen s dopunskim sredstvima za vezu i s drugim specijalnim uređajima. Proizvedena su 32 ovakva aviona, u varijanti prve klase. U varijanti, sa salonom druge klase, je napravljen 51 avion.
  • Jak-40D - Putnička varijanta za duže linije.
  • Jak-40-25 - Vojna konverzija sa ugrađenim senzorima s aviona MiG-25 R.
  • Jak-40DTS - Desanto-transpotno-sanitetska varijanta je vojna, služi za prevoz desanta, tereta i ranjenika u ležećem i sjedećem položaju i s pružanjem medicinske pomoći u toku leta.
  • Jak-40TS - Kargo varijanta za duže linije.
  • Jak-40K - Ova varijanta se proizvodila u periodu od 1975. do 1981. godine, a namjenjena je za prevoz tereta i mješoviti prevoz ljudi i tereta. Maksimalni korisni teret je mase od 3 200 kg. Zasniva se na bazi serijskog aviona sa 32 sjedišta. Prepravljen je u transporni ili mješovito putničko-transpotni. Sa ovom varijantom je postignuta elastičnost i ekonomičnost primjene aviona Jak-40. Mješovita varijanta može da prevozi 10-18 putnika i robe težine, ekvivalent u masi od 2 150, odnosno od 1 150 kg.
  • Jak-40 „Akva"- Avion labortorija.

Korisnici

[uredi | uredi izvor]
Jak-40 srpskog ratnog vazduhoplovstva.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 6. 3. 2014. Pristupljeno 29. 3. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. ^ http://www.airwar.ru/enc/craft/yak40.html