Josip Stadler

Josip Stadler
Rođenje (1843-01-24) 24. januar 1843.
Slavonski Brod, Austro-ugarska
Smrt8. decembar 1918(1918-12-08) (75 godina)
Sarajevo, Austro-ugarska

Josip Stadler (Slavonski Brod, 24. januar 1843 – Sarajevo, 8. decembar 1918. godine) bio je hrvatski svećenik, vrhbosanski nadbiskup, utemeljitelj Družbe sestra Služavki Malog Isusa, te je predložen za sveca.

Rodio se 1843. godine u Slavonskom Brodu. Rano je izgubio roditelje. Za njega se brinula porodica Oršić. Školovanje je započeo u rodnom gradu, a nastavio ga u nadbiskupskom sirotištu u Požegi i Zagrebu, gdje je išao u gimnaziju. U Rimu na Papinskom univerzitetu Gregoriana, postao je doktor filozofije i teologije. Za svećenika je zaređen u Rimu 1868. godine. Vratio se u Zagreb. Bio je gimnazijski profesor u Sjemeništu, a kasnije univerzitetski profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.

Papa Lav XIII imenovao ga je 1881. godine vrhobosanskim nadbiskupom u Sarajevu. Djelovao je na vjerskom, prosvjetnom, kulturnom i nacionalnom polju. Dao je sagraditi Katedralu Srca Isusova u Sarajevu, bogoslovno sjemenište s Crkvom sv. Ćirila i Metoda, kaptol i nadbiskupski dvor. U Travniku je podigao gimnaziju i sjemenište. Dao je sagraditi mnogo crkvi i ženskih samostana. Utemeljio je Družbu sestra Služavki Malog Isusa sa svrhom da se brinu za siromašnu i napuštenu djecu, za starije osobe i siromahe. Poslao je molbu u Beč, redovnici Franziski Lechner da pošalje časne sestre iz Družbe kćeri Božje ljubavi u Sarajevo. Dobile su posjed "Betanija" u predgrađu Sarajeva, pomagale su siromašnima i predavale u školi. Osnovao je sirotišta "Betlehem" i "Egipat" za djecu i starački dom. Bio je iskreno pobožan i rado je molio. Posebno je poštovao Srce Isusovo, kojem je posvetio nadbiskupiju. Bio je i veliki štovatelj Djevice Marije i sv. Josipa.

Umro je u Sarajevu u 75. godini života na praznik Bezgrješnog začeća, 8. decembra 1918. godine. Njegov nasljednik je postao Ivan Šarić.

Pokopan je u sarajevskoj katedrali. Na njegovom grobu, molio je papa Ivan Pavao II, 12. aprila 1997. godine, prilikom posjeta Bosni i Hercegovini. Pokrenut je postupak da se proglasi blaženim i svetim, u Sarajevu 20. juna 2002. godine.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]