Juraj V Zrinski
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Juraj V Zrinski (mađarski: V. Zrínyi György; 31. januar 1599 – 28. decembar 1626) bio je hrvatski ban i vojskovođa, član plemićke porodice Zrinski.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Bio je unuk vojskovođe Nikole Šubića Zrinskog, sigetskog heroja koji je poginuo 1566. braneći mađarsku tvrđavu Siget od napada Osmanlija. Otac mu je bio Juraj IV Zrinski, glavni hrvatsko-ugarski kraljevski rizničar (koji je godine 1574. u Međimurju dao štampati poznatu knjigu Decretum tripartitum), a majka grofica Sofija Zrinski (rođ. Stubenberg).
Juraj Zrinski postao je hrvatski ban godine 1622. i nosio je tu titulu do svoje smrti 1626. Iako u ranoj mladosti odgojen u protestantskoj (luteranskoj) religiji, on je kasnije prešao na katoličanstvo, te protjerao protestantske propovjednike, obnovivši katoličke župe. Najviše je boravio u Ozlju, mjestu u blizini Karlovca, a od 1625. godine trajno je preselio na svoj posjed u Međimurju, u utvrđeni dvorac Čakovec. U svoje vrijeme bio je poznat kao hrabar i neustrašiv ratnik, ali i po tome što je bio nadmen i imao britak jezik. Osobito se proslavio u bitki s Turcima kod Palanke.
Bio je oženjen groficom Magdalenom Széchy i imao dva sina, Petra i Nikolu, koji su kasnije postali istaknuti hrvatski banovi i obojica umrli nasilnom smrću, cijeli se život boreći za Hrvatsku.
Godine 1626. Juraj Zrinski je učestvovao sa svojom vojnom jedinicom u Tridesetogodišnjem ratu. Za vrijeme boravka u vojnom logoru u tadašnjem Požunu (a danas je to glavni grad Slovačke Bratislava), došlo je do verbalnih nesuglasica između njega i austrijskog carskog generala Albrechta von Wallensteina, a nakon toga Zrinski je iznenada umro. Neki historijski izvori govore da je bio otrovan. Pokopan je u porodičnoj grobnici Zrinskih u kompleksu pavlinskog samostana u Svetoj Jeleni, lokalitetu nedaleko od Čakovca.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]