Karaševski Hrvati | |
---|---|
Rumunija | |
Jezik | |
Hrvatski | |
Vjera | |
Katolici | |
Vezane etničke grupe | |
Indoevropski Hrvati, Šokci |
Karaševski Hrvati (Krašovani, Karašovani, Karaševci i Koroševci, rum. Caraşoveni, Cârşoveni, Cotcoreţi, Cocoşi) su hrvatska etnička grupa koja živi u zapadnoj Rumuniji u kantonu Karaš-Severin, u gradu Rešici te susjednim općinama Karaševo i Lupak u kojima čine većinsko stanovništvao u svim naseljima općine. Porijeklom su iz okoline grada Velike Gorice i područja između Save i Kupe zvanom Turopolje.
Najstarije mjesto u kojemu žive Hrvati u Rumuniji je Karaševo. Spominje se u zapisima 1299. godine , a u Geografskom rječniku Transilvanije, Coriolana Suciu 1333. godine. U 16. vijeku Karaševo je dobilo status oppiduma (administrativnog centra ili gradića). Ostala mjesta u Karaš - Severinskom kantonu su u istom rječniku, u sljedećim godinama:
Krovno udruženje Hrvata u Rumuniji je Zajedništvo Hrvata u Rumuniji (hrv. Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj, rum. Uniunea Croatilor din Romania), osnovano 1991. godine. Sjedište mu je u Karaševu, a bavi se očuvanjem jezika, vjere i kulture tamošnjih Hrvata, te organizacijom sportskih, kulturnih i drugih manifestacija. Predsjednik Zajedništva je Mihai Radan, koji je i zastupnik Hrvata u rumunskom parlamentu. Iz krovnog udruženja Hrvata u Rumuniji stvoren je 1998. godine "Demokratski savez rumunskih Hrvata" sa sjedištem u Klokotiću.
U Karaševu je kulturno-umjetničko društvo Mladi Karaševci osnovano 1947. godine, dok ono koje djeluje danas nosi naziv KUD "Karaševska zora". Već za vrijeme socijalizma u Klokotiću je postojao folklorni ansambl mjesnog Doma kulture.
Zvanični popis stanovništva Rumunije iz 2002. godine.