Kumuhonua

Za "prvog čovjeka", pogledajte „Kumu-Honua“.

Kumuhonua (Kumu-Honua = „prvi [čovjek] na Zemlji“) bio je havajski plemić, kralj (Aliʻi Nui) ostrva Oʻahua na drevnim Havajima u 11. vijeku. Nazvan je po prvom čovjeku iz havajske mitologije. Osnovao je svoju dinastiju na Oʻahuu.[1]

Život

[uredi | uredi izvor]

Kumuhonua je bio sin velikog poglavice dijela Oʻahua, Mulielealiʻija. Mulielealiʻi je bio sin slavnog čarobnjaka Mawekea sa Tahitija.[2]

Majka Kumuhonue bila je velika poglavarica Wehelani, a braća su mu bila kralj Kauaija Moʻikeha, poglavarica Hainakolo[3] i princ ʻOlopana, koji je otišao na Tahiti.

Čini se da je Kumuhonua bio najstarije dijete svojih roditelja. Njegova majka Wehelani je bila i žena njegovog amidže Keaunuija, koji je bio poglavica ʻEwe te otac kraljice Molokaija Nuakee.[4] Kumuhonua je bio rođak princeze Mualani od Koʻolaua.

Prema sudiji Abrahamu Fornanderu, Kumuhonua je imao četvoricu sinova; njihova majka je nepoznata:

Neki havajski plemići postali su dio mita — prema jednom, Kumuhonua je bio u sukobu sa božicom Haumejom.[6]

Kumuhonua
Prva dinastija Oʻahua
Prethodnik:
Mulielealiʻi
(poglavica dijela Oʻahua)
Veliki poglavica Oʻahua Nasljednik:
Elepuukahonua

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Dinastija Kumuhonue (havajski: Hale o Kumuhonua) jeste ogranak dinastije njegovog oca, poglavice Mulielealiʻija. Od Mulielealiʻija su potekli kraljevi Kauaija i Oʻahua.
  2. ^ "Family of Maweke". Arhivirano s originala, 27. 8. 2016. Pristupljeno 1. 12. 2016.
  3. ^ Kamakau, Samuel Manaiakalani, Ka Nupepa Kuokoa (novine). 1865. Ka Moolelo O Hawaii Nei Helu 14 (The History of Hawaii No. 14).
  4. ^ Kalākaua. The Legends And Myths of Hawaii: The Fable and Folk-lore of a Strange People. Tokio, Japan: Charles E. Tuttle Company Inc. of Rutland, Vermont & Tokyo Japan, 1972.
  5. ^ "Elepuukahonua (Olepuukahonua) (Ruling Chief of Oahu)". Arhivirano s originala, 21. 10. 2016. Pristupljeno 1. 12. 2016.
  6. ^ E. S. Handy, E. G. Handy, Mary Kawena Pukui (1972). Native Planters in Old Hawaii: Their Life, Lore, and Environment. Bishop Museum Press.