Kupina
| Kupina | |
|---|---|
 plod kupine | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Razred | Magnoliopsida |
| Potklasa | Rosidae |
| Red | Rosales |
| Porodica | Rosaceae |
| Potporodica | Rosoideae |
| Rod | Rubus |
| Vrsta | Rubus fruticosus agg. |
Kupina (lat. Rubus fruticosus agg.) je biljka iz porodice Rosaceae.[1]
Karakteristike
[uredi | uredi izvor]
Kupina je biljka penjačica, te naraste od 50–300 cm. Stabljika joj je, manje-više bodljikava zavisno od sorte, te mjestimično odrvenjela. Bodlje služe za penjanje, ali i kao odbrambeni mehanizam protiv životinja koje se hrane lišćem kupine. Cvjeta od juna do augusta. Nakon cvjetanja, iz svakog pojedinog cvijeta razvija se sitni jagodičasti plod, crvene boje, koji kasnije potamni do tamnoplave i skoro crne boje.[2]
Hemijski sastav
[uredi | uredi izvor]Kupina sadrži mnogo minerala i vitamina. 100g kupina sadrži 52 kcal, 0,7g proteina, 0,4g masnoća, 12,8 g šećera, 32 mg kalcijuma, 0,6 mg željeza, 6,5 i.u. vitamina A i 21 mg vitamina C
Upotreba
[uredi | uredi izvor]Plod kupine se koristi u ishrani kao voće, služi za pravljenje sokova, džemova, pekmeza, vina i slično. Lišće kupine se koristi u raznim čajevima, a ima dejstvo snižavanja krvnog pritiska i nivoa šećera u krvi.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Kupina". agroklub.com. Pristupljeno 27. 7. 2017.
- ^ "Blackberries and Brambling". h2g2.com. Pristupljeno 27. 7. 2017.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Razmnožavanje i uzgoj kupina, poljoprivreda.ba