Lakatna kost (Ulna) | |
---|---|
![]() Položaj lakatne kosti (crvena) | |
![]() Desna šaka s dlanom prema dolje (lijevo) i prema gore (desno) Lakatna kost: 2 | |
Identifikatori | |
MeSH | D014457 |
TA98 | A02.4.06.001 |
TA2 | 1230 |
FMA | 23466 |
Anatomska terminologija |
Lakatna kost (lat. ulna) je jedna od dvije duge kosti u podlaktici; druga je žbica. Nalazi se na suprotnoj strani palca, a proteže se od lakta do zgloba šake, i teče paralelno s žbicom, koja je duža i veća. U anatomskom položaju, kad se ruke dolje aa strana tijela i dlanovima licem prema naprijed, lakatna kost se nalazi na bočnoj strani podlaktice najbliže tijelu sa medijane strane. Ova kost se može slomiti zbog prekomjerne težine ili utjecaja opterećenja.[1][2][3]
Laktna kost je šira blizu lakta, a sužava se kako se približava zglobu šake.
U neposrednoj blizini lakta, lakatna kost ima koščati nastavak (proces olecranon), odnosno kuku, kao strukturu koja se uklapa u olekranonsku jamu u humerusu. Time se sprečava hiperekstenzija i tvori zglobni spoj s koturom nadlaktične kosti. Tu je i radijalni usjek za glavu žbice – lakatna kvrga za koju se vežu mišići. U blizini zgloba, lakatna kost ima lakatni trnasti nastavak.[4][5][6][7]
Laktnna kost (ulna) je duga kost. Njena duga i uska medularna šupljina je zatvorena jakim zidom kortikalnog tkiva koje je najdeblje uz međukostnu granicu i leđnu površinu. Na ekstremitetima, kompaktni sloj se stanjuje. Kompaktni sloj se nastavlja na stražnjoj strani olekranonskog nastavka kao tanjir bliske spužvaste kosti s paralelnim lamelama. Ispod koronoidnog nastavka postoji mali prostor kompaktne kosti od kojeg nastavak krivuda gore i na kraju koso prema površini polumjesečastog ureza koji je obložen tankim slojem kompaktne kosti. Nastavci na donjem kraju imaju više uzdužni smjer.[8]
Lakatna kost okoštava iz tri centra: po jedan za tijelo kosti, donje ekstremitete i vrhu olekranona. Okoštavanje počinje na sredini tijela kosti, oko osme sedmice fetusnog života, a uskoro se proteže kroz veći dio kosti.
Pri rođenju, krajevi su hrskavičavi. O četvrtoj godini, centar okoštavanja se pojavljuje u sredini glave, a uskoro izlazi i u lakatni trnasti nastavak. O desetoj godini, centar se pojavljuje u olekranonu blizu njegovog kraja, kao glavni dio ovog nastavka koji se formira prema gore, u produžetku tijela. Gornja epifiza pridružuje tijelo oko šesnaeste, a donji oko dvadesete godine.[2][4][5]
Lakatna kost formira dio zgloba šake i lakatni zglob. Naime, lakatna kost se zglobljava sa strukturama kao što su:
Mišić | Polazište/Hvatište | Veza |
Musculus triceps brachii | Hvatište | Zadnji dio gornje površine olekranonskog nastavka (preko zajedničke tetive) |
Musculus anconeus | Hvatištze | Olekranonski nastavak (bočna opovršina) |
Musculus brachialis | Hvatište | Predsnja površina koronoidnog nastavka lakatne kosti |
Musculus pronator teres | Polazište | Medijalna površina na srednjem dijelu koronoidnog nastavka (skupa sa medijalnim epikondilom humerusa) |
Musculus flexor carpi ulnaris | Polazište | Olekranonski nastavak i zadnja površina lakatne kosti (skupa sa polazištem medijalnog epikondila humerusa) |
Musculus flexor digitorum superficialis | Polazište | Koronoidni nastavak (skupa sa polazištem medijalnog epikondila humerusa i osovine žbice) |
Musculus flexor digitorum profundus | Polazištze | Koronoidni nastavak, prednjemedijalna površina lakatne kosti (sa polazištem međukostne membrane) |
Musculus pronator quadratus | Polazište | Proksimalni i distalni dio prednjeg osovine lakatne kosti |
Musculus extensor carpi ulnaris | Polazište | Zadnji rub lakatne kosti (skupa sa polazištem bočnog epikondila humerusa) |
Musculus supinator | Polazište | Proksimalni dio ulne (skupa sa polazištem bočnog epikondila humerusa) |
Musculus abductor pollicis longus | Polazište | Zadnja površina ulne (skupa sa polazištem zadnje površina žbice) |
Musculus extensor pollicis longus | Polazište | Leđni dio tijela ulne (skupa sa polazištem leđnog dijela osovine radijusa i međukostne membrane) |
Musculus extensor indicis | Polazište | Zadnja površina distalnog dijela ulne (skupa sa polazištem međukostne membrane) |
Specifični tipovi lomova lakatne kosti su:
Konzervativni saniranje mogućih lomova palčane kosti kada se nalaze na njenom distalnom dvotrećinskom dijelu, uključuju samo tijelo (osovinu), bez skraćivanja manje 10° zglobljavanja i manje od 50% premještanja.[9] U takvim slučajevima, ortopedski zahvat treba primijeniti iznad lakta.[9] Tokom Opsade Sarajeva (1992.-1995), za saniranje višestrukih lomova dugih kostiju usavršena je "sarajevska longeta" – fiksator i za najkompliciranije prelome podlaktičnih kostiju.[10][11]
Kod četveronožnih životinja, radijus je glavna nosiva kost podlaktice, pa je lakatna kost prvenstveno važna za vezanje mišića. Kod mnogih sisara, ona je djelomično ili potpuno spojena s radijusom, pa stoga i ne postoji kao zasebna kost. Međutim, čak i u ekstremnim slučajevima fuzije, kao što je u konja, olekranonski nastavak je još uvijek prisutan, iako kao projekcija iz gornjeg dijela žbice.[12]
|author=
(pomoć)