Legio I Minervia

Rimska Imperija oko 125. godine, za vrijeme Hadrijanove vladavine. Prema mapi, Legio I Minervia je bila stacionirana oko rijeke Rajne, kod Bona, u tadašnjoj rimskoj provinciji Germania Inferior (Donja Njemačka) od oko 82. godine do IV stoljeća.

Novčić "Denarius" u opticaju od 193. godine. Septimius Severus ga je dao iskovati u čast legije Minervia koja je podržala Severusa^[1], tadašnjeg zapovjednika Panonije, u borbi za mjesto imperatora.

Legio I Minervia (Prva Minervina legija) je bio naziv rimske legije koju je prvobitno uspostavio imperator Domicijan oko 82. godine u vojnoj kampanji protiv germanskog plemena Chatti. Naziv Minervia potiče od imena rimske boginje Minerve koja je bila zaštitnica ove legije^[2] i za koju je i sam Domicijan bio posebno vezan. Danas postoje pisani tragovi koji dokazuju prisustvo Legio I Minervia u graničnom području oko rijeke Rajne u IV stoljeću. Lik boginje Minerve nalazi se i na amblemu njene legije.

Prvi i glavni logor/utvrda (castrum) Legio I Minervia nalazio se kod historijskog mjesta Bonna (današnji Bonn), u provinciji Germania Inferior. Godine 89. legija je ugušila pobunu guvernera provincije Germania Superior (Gornja Njemačka).^[3] To je bio razlog da Domicijan legiji da ime (cognomen) Pia Fidelis Domitiana (lojalna i vjerna Domicijanu) kao znak priznanja za njenu podršku.

Između 101. i 106. godine ova legija se borila pod imperatorom Trajanom u ratu protiv Dačana. Tada je legijom zapovijedao Hadrian i on će kasnije i sam postati imperator. Amblem sa likom boginje Minerve nalazi se i na Trajanovom stubu u Rimu, skupa sa simbolima drugih legija. Nakon ovog rata, Legio Minervia vraća se u svoj matični grad Bonna a sa legijom Legio XXX Ulpia Victrix, stacioniranoj kod obližnje Castra Vetera II (današnji Xanten) grade brojne vojne i druge objekte, čak su vadili i kamen iz kamenoloma.

Iako je pripadala germanskom korpusu i smještena u Bonu, neki dijelovi Legio I Minervia tzv. vexillationes su bili raspoređivani i u drugim područjima Rimske Imperije:^[3]

• Od 162-166. u ratu protiv Partijskog carstva, pod komandom imperatora Lucija Verusa
• Od 166-175. godine i od 178-180. godine u ratu protiv Markomana, pod komandom imperatora Marka Aurelija
• 173. godine u kampanji protiv plemena Kauka u belgijskoj Galiji, pod komandom guvernera Didiusa Julijanusa
• Od 198-211. godine u garizonu Lugdunuma, glavnog grada Galije

Tokom građanskih ratova u drugom i trećem stoljeću, Legio I Minervia podržavala je pojedine imperatore (svaki od njih joj je dodijelio dodatne nazive (cognomen) koje je legija odbacivala kad bi oni izgubili vlast):^[2]

• Septimius Severus
• Elagabalus (Antoniniana)
• Alexander Severus (Severiana Alexandriana)
• Galska Imperija, postojala između 260 i 274. godine

Franci su razorili Bonn oko 353. godine i od tada se Legio I Minervia više ne pominje u spisima, međutim, nigdje se ne pominje ni podatak o njenom uništenju.

Također pogledajte

• Legija

Reference

1. "Article Legio I Minervia". Université Toulouse - Jean Jaurès. Pristupljeno 25. 5. 2016.
2. "Legio I Minervia". Livius.org Articles on ancient history. Pristupljeno 25. 5. 2016.
3. "Legio I Minervia Pia Fidelis". Legio I Minervia Pia Fidelis. Arhivirano s originala, 24. 3. 2016. Pristupljeno 25. 5. 2016.

Izvori i vanjski linkovi

• Livius.org - Članci o antičkom dobu Arhivirano 17. 6. 2014. na Wayback Machine