Letalnica bratov Gorišek Letalnica Velikanka | |
---|---|
Lokacija | Planica |
Otvorena | 1969. |
Renovirana | 1979, 2000, 2003, 2005. proširena: 1985, 1994, 2015. |
Veličina | |
K-tačka | K-200 |
Veličina skakaonice | HS 240 |
Rekord | 252 m (Ryōyū Kobayashi, 2019) |
Takmičenje | |
Svjetsko prvenstvo | 1972, 1979, 1985, 1994, 2004, 2010, 2020. |
Letalnica (puno ime: Letalnica bratov Gorišek), poznata i kao Velikanka, skijaška je letaonica smještena u slovenskoj Planici. Ponekad je zovu i "majkom svih skakaonica". Najveća je od osam skakaonica u Nordijskom centru Planica.[1]
Prva skakaonica u Planici izgrađena je prije 1930. na padini planine Ponca. Godine 1934. Stanko Bloudek konstruirao je veću skakaonicu, Bloudekovu velikanku. Na njoj je Austrijanac Sepp Bradl 1936. ostvario prvi skok preko 100 m u historiji.
Godine 1969. izgrađena je nova letaonica K-185, a konstruktori su bili braća Vlado i Janez Gorišek. Od 1985, kad je Matti Nykänen doletio na 191 m, pa do 2012, kad je letaonica u Vikersundu renovirana, čime je postala najveća na svijetu, novi svjetski rekordi uvijek su postavljani na Letalnici. Međutim, i Letalnica je proširena 2015. i sada su ona i Vikersundbakken zajednički najveće letaonice na svijetu.
Vlada Slovenije pokrenula je plan za renoviranje kompletne skijaške infrastrukture u Planici i gradnju modernog centra za nordijsko skijanje. Projekt je koštao približno 100 miliona € i završen je 2015. U novi centar uključene su skakaonice, novi višenamjenski stadion, kao i muzej skijaških skokova. Centar će biti domaćin Svjetskog prvenstva u nordijskom skijanju 2023.
Godina | Pobjednik |
---|---|
1969. | Jiří Raška |
1974. | Walter Steiner |
1977. | Reinhold Bachler |
Rezultati takmičenja održanih pod okriljem FIS-a:[2]
^ – Svjetsko prvenstvo 1994. istovremeno se računalo i za Svjetski kup. Zbog jakog vjetra prvog dana takmičenja održane su samo dvije od četiri planirane serije.
|
|
* Izjednačenja svjetskog rekorda (1974. i 1979. rekordi su bili izjednačeni s drugim letaonicama).
Godina | Skakač | Država | Dužina |
---|---|---|---|
1974. | Walter Steiner | Švicarska | 177 m |
1977. | Bogdan Norčič | Jugoslavija | 181 m |
1991. | André Kiesewetter | Istočna Njemačka | 196 m |
1994. | Andreas Goldberger | Austrija | 202 m |
1997. | Dieter Thoma | Njemačka | 213 m |
1999. | Martin Schmitt | Njemačka | 219 m |
2003. | Veli-Matti Lindström | Finska | 232,5 m |
2005. | Andreas Widhölzl | Austrija | 234,5 m |
Janne Ahonen | Finska | 240 m | |
2016. | Tilen Bartol | Slovenija | 252 m |
2018. | Gregor Schlierenzauer | Austrija | 253,5 m |
(Za takmičenja u Svjetskom kupu)
Država | Emiter |
---|---|
Austrija | ORF 1 |
Češka | ČT4 |
EU | Eurosport |
Finska | MTV3 |
Njemačka | ARD ZDF |
Japan | NHK |
Norveška | NRK1 |
Poljska | TVP 1 |
Slovenija | RTVSLO 2 |
Švicarska | SF |
Sjedinjene Američke Države | Universal Sports |