Lisna kost

Lisna kost (Fibula)
Položaj lisne kosti kod čovjeka (crvena)
Poprečni presjek donjeg ljudskog uda, sa prikazanom fibulom, (latinska terminologija)
Detalji
Ustrojstvo	Gornji i donji tibiofibulski zglob Ankle
Identifikatori
Gray's	p.260
MeSH	A02.835.232.043.650.321
TA	A02.5.07.001
FMA	24479
Anatomska terminologija

Lisna kost ili lisnjača (lat. fibula), poznata i kao "teleća kost", dio je skeleta noge kičmenjaka. Nalazi se na bočnoj strani cjevanice, s kojom je povezana sa obje strane.

To je manja od dvije kosti potkoljenice, i, u odnosu na svoje dužinu, najvitkija od svih dugih kostiju. Njen gornji dio je mali, okrenut prema unatrag smješten uz glavu tibije, ispod nivoa zgloba koljena, a isključena je iz formiranja ovog zgloba. Njen donji ekstremitet inklinira malo naprijed, tako da se u prednjoj ravnini donjeg kraja; projicira se ispod tibije, a čini lateralni dio gležanjski zglob.^[1][2][3][4]

Struktura

Kost ima sljedeće komponente:

• Bočni članak (lateralni maleolus)
• Međukostna membrana povezuje lisnu kost I clevanicu (goljenjaču), formirajući sindezmozu zgloba.
• Gornje tibiofibulsko zglobljavanje je artrodni zglob između lateralnog kondila tibije i glave fibule.
• Donje tibiofibulsko zglobljavanje (tibiofibulska sindezmoza) se formira kao gruba, konveksna površina medijalne strane donjeg kraja fibule i gruba konkavna površina na bočnoj strani tibije.

Funkcija

Lisna kost ne nosi nikakvo značajno opterećenje (težine) tijela. Proteže se pored donjeg kraja tibije i formira vanjski dio gležnja, dajući stabilnost na ovom zglobu. Ima žljebove za određene ligamente koji daje poluga i umnožavaju mišićne sile. Ona pruža dodatne tačke za sljedeće mišiće:

Mišićne veze (prednja strana)

Mišićne veze (leđna strana)

Mišić	Polazište/Hvatište	Veza[5]
Musculus biceps femoris	Hvatište	Glava fibule
Musculus extensor hallucis longus	Polazište	Medijalna strana fibule
Musculus extensor digitorum longus	Polazište	Proksimalni dio medijalne strane fibule
Musculus fibularis tertius	Polazište	Distalni dio medijalne strane fibule
Musculus fibularis longus	Polazište	Glava i bočna strana fibule
Musculus fibularis brevis	Polazište	Distalne 2/3 bočne strane fibule
Musculus soleus	Polazište	Proksimalna 1/3 zadnje strane fibule
Musculus tibialis posterior	Polazište	Bočni dio zadnje strane fibule
Musculus flexor hallucis longus	Polazište	Zadnja strana fibule

Klinički značaj

Najčešće povrede lisne kosti su jednostruki prelomi koji se saniraju putem rutinskih ortopedskih intrevencija.

Tokom Opsade Sarajeva (1992-1995), za saniranje višestrukih lomova dugih kostiju usavršena je "sarajevska longeta" – fiksator i za najkompliciranije politraumatske prelome potkoljeničnih kostiju.^[6][7]

Dodatne slike

• 
  Položaj lisne kosti (crvena)
• 
  Oblik desne fibule
• 
  Dijagram osifikacije fibule čovjeka
• 
  Donji, ekstremni dio desne fibule
• 
  Gležanjski zglob – duboka disekcija
• 
  Koljeno i tibiofibulski zglob – duboka disekcija, prednja strana

Također pogledajte

• Koljeno
• Cjevanica

Reference

1. Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
2. Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.
3. Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.
4. Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.
5. Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th izd.). str. 364–367. ISBN 978-87-628-0307-7.
6. Gavrankapetanović F., Gavrankapetanović I., Hadžimehmedagić A., Vranić H. (2008). Vodič za politraumu: opći dio. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo: Institut za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo.
7. Gavrankapetanović F., Gavrankapetanović I., Hadžimehmedagić A., Vranić H. (2008). Vodič za politraumu: specijalni dio. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo: Institut za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo.

Vanjski linkovi