Međunarodni aerodrom Ufa

Međunarodni aerodrom Ufa
Международный аэропорт Уфа
Өфө халыҡ-ара аэропорты
Öfö xalıq-ara aeroporti
IATA: UFA – ICAO: UWUU
Općenito
VrstaMeđunarodni
Vlasnik/OperatorAO "Meždunarodnый aэroport "Ufa"
Poslužuje gradUfa
LokacijaBaškortostan, Rusija
Izgrađen11. maj 1924.
Visina137m
Koordinate54°33′49″N 055°52′49″E / 54.56361°N 55.88028°E / 54.56361; 55.88028
Veb-sajtairportufa.ru
Pista
Broj Dužina (m) Površina
14R/32L 3,761m beton
14L/32R 2,513m beton
Statistika
Broj pista2
Broj putnika3,570,000

Međunarodni aerodrom Ufa (ruski: Международный аэропорт Уфа, Mezhdunarodnyy aeroport Ufa; baškirski: Өфө халыҡ-ара аэропорты, Öfö xalıq-ara aeroportı) (IATA: UFA, ICAO: UWUU) jest međunarodni aerodrom u gradu Ufa, glavnom gradu Republike Baškortostan, federalne jedinice Ruske Federacije. Aerodrom se nalazi na 10. mjestu u državi po prometu putnika (3.5 miliona putnika)[1] i najveći je po putničkom prometu u Privolškom federalnom okrugu.[2] Sistem upravljanja kvalitetom aerodromom verifikovan je u skladu sa ISO 9001:2008.[3] IATA kod (UFA) u potpunosti se podudara sa latiničnom verzijom nazivom grada. Nalazi se na 25 kilometara od centra Ufe.

Bivši BAL Bashkirian Airlines je nekada imao sjedište na ovom aerodromu.[4]

Autobuske linije gradskog prevoza 101 i 110 saobraćaju između aerodroma i grada.

Historija

[uredi | uredi izvor]
Međunarodni aerodrom Ufa 1989.

Dana 11. maja 1924. završena je izgradnja prvog hangara za avione kod sela Glumilino. Dana 15. maja otvoren je novi avijacijski klub u okviru baškirskog ogranka AFFVS.

Godine 1933. otvorena je prva ruta koja je obuhvatala preko 730 km preko UfeSterlitamakMeleuzMrakovoBajmakMagnitogorskBeloreckUfa.

Aerodrom Ufa je 1956. godine počeo da obavlja tehničko održavanje aviona Jakovljev Jak-12 i helikoptera Mil Mi-1, koji su tada služili baškirskim vazdušnim pravcima.

U periodu od 1959. do 1962. godine aerodrom je bio u rekonstrukciji, a izgrađene su tri hotelske zgrade, skladišta tereta i goriva, trpezarija sa 100 mjesta i garaža. Izgrađena je nova pista, radio prilazna oprema za slijetanje u teškim vremenskim uslovima i nova radarska oprema. Nova pista je tada bila sposobna da primi avione Tupoljev Tu-124, Antonov An-10 i Iljušin Il-18.

Godine 1964. izgrađen je i pušten u rad novi terminal za 400 putnika na sat.

Godine 2007. pušten je u rad rekonstruirani terminal aerodroma. Površina aerodroma se više nego udvostručila. Tamo se nalaze brojni odjeli. Montirane su četiri teleskopske rampe, četiri lifta i tri pokretne stepenice. Može opsluživati ​​600 putnika na sat.[5]

Statistika

[uredi | uredi izvor]
Putnički saobraćaj[2]
Godina Broj putnika % promena
2010. 1,501,000 Nema promjena
2011. 1,688,570 Povećanje 11.6%
2012. 1,918,945 Povećanje 13.6%
2013. 2,218,000 Povećanje 15.6%
2014. 2,380,581 Povećanje 7.3%
2015. 2,313,388 Gubitak 2.8%
2016. 2,318,434 Povećanje 0.2%
2017. 2,814,330 Povećanje 21.4%
2018. 3,241,000 Povećanje 15.1%
2019. 3,570,000 Povećanje 10.0%

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 3. 2. 2020. Pristupljeno 8. 4. 2022.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. ^ a b "Стали известны 15 крупнейших в 2017 году аэропортов России". Авиатранспортное обозрение (jezik: ruski). 2018-01-19. Pristupljeno 2022-04-07.
  3. ^ "Международный Аэропорт Уфа. Новости". web.archive.org. 2014-09-29. Arhivirano s originala 29. 9. 2014. Pristupljeno 2022-04-08.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  4. ^ "Bashkirian Airlines v. Federal Republic of Germany" (PDF). web.archive.org. Arhivirano s originala 8. 10. 2007. Pristupljeno 2022-04-07.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  5. ^ "About". airportufa.ru. Pristupljeno 2022-04-07.