Mikoplazma | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Bacteria |
Koljeno | Tenericutes |
Razred | Mollicutes |
Red | Mycoplasmatales |
Porodica | Mycoplasmataceae |
Rod | Mycoplasma |
Mycoplasmosis | |
---|---|
Klasifikacija i vanjski resursi | |
ICD-10 | A49.3 |
ICD-9 | 041.81 |
Mikoplazme (lat. Mycoplasma; grč. μυκής – mykes = gljiva + πλάσμα - plasma = oblikovan) su rod bakterija čiji su predstavnici izgubili ćelijski zid oko ćelijske membrane.[1][2] Bez ćelijskog zida, oni su pod utjecajem mnogih uobičajenih antibiotika, kao što su penicilin ili drugi beta-laktamski antibiotici koji su usmjerene na sintezu ćelijskog zida.
Mikoplazme mogu biti parazitske ili saprotrofitske. Nekoliko vrsta su patogene, kod ljudi, uključujući i Mycoplasma pneumoniae, koja je važan uzrok atipske upale pluća i drugih bolesti dišnih organa, te Mycoplasma genitalium, za koju se vjeruje da je uključena u grudne upalne bolesti. Vrste roda Mycoplasma, koje su najmanje dosad otkrivene bakterijske ćelije,[3] mogu preživjeti bez kisika, a dolaze u raznim oblicima. Naprimjer, ' M. genitalium je tikvastog oblika (oko 300 x 600 nm), dok je M. pneumoniae više izdužena (oko 100 x 1000 nm). Stotine mikoplazmi su zarazne za životinje.[4]
Termin mycoplasma, prvi je upotrebio Albert Bernhard Frank, u 1889. za opis drugačijeg stanja citoplazme biljnih ćelija, koje je biolo posljedica infiltracije gljivolikih mikriorganizama.[5] Julian Nowak je kasnije predložio taksonomski rang roda Mycoplasma za izvjesne končaste mikroorganizme, zamišljajući da u životnom ciklusu imaju dva stanja: ćelijsko i nećelijsko.[6]
Poslije toga, ime za Mycoplasma je bilo pleuropneumoniji-slični organizmi (PPLO), što se široko navodilo za organizme kolonijske morfologije i sa filtracijom putem uzročnog agensa zarazne pleuropneumonije.[7]
M. adleri
M. agalactiea
M. agassizii
M. alkalesens
M. alligatoris
M. amphoriforme
M. anatis
M. anseris
M. arginini
M. arthritidis
M. auris
M. bovigenitalium
M. bovirhinis
M. bovis
M. bovoculi
M. buccale
M. buteonis
M. californicum
M. canadense
M. canis
M. capricolum
M. caviae
M. cavipharyngis
M. citelli
M. cloacale
M. coccoides
M. collis
M. columbinasale
M. columbinum
M. columborale
M. conjunctivae
M. corogypsi
M. cottewii
M. cricetuli
M. crocodyli
M. cynos
M. dispar
M. edwardii
M. elephantis
M. ellychniae
M. equigenitalium
M. equirhinis
M. falconis
M. fastidiosum
M. faucium
M. felifacium
M. feliminutum
M. fermentans
M. flocculare
M. gallinaceum
M. gallinarum
M. gallisepticum
M. gallopavonis
M. gaeteae
M. genitalium
M. glycophilium
M. gypis
M. haemocanis
M. haemofelis
M. haemomuris
M. haemosuis
M. hominis
M. hyopneumoniae
M. hypopharyngis
M. hyorhinis
M. hyosynoviae
M. iguanae
M. imitans
M. indiense
M. iners
M. iowae
M. laboratorium
M. lacutcae
M. lagogenitalium
M. leachii
M. leonicptivi
M. leopharyngis
M. lipofaciens
M. lipophilum
M. lucivorax
M. luminosum
M. maculosum
M. melaleucae
M. meleagridis
M. microti
M. moatsii
M. mobile
M. molare
M. muscosicanis
M. muris
M. mustelae
M. mycoides
M. neophronis
M. neurolyticvum
M. opalescens
M. orale
M. ovipneumoniae
M.ovis
M. ovipneumoniae
M. oxoniensis
M. penetrans
M. phocae
M. phocicerebrale
M. phocidae
M. phocirhinis
M. pirum
M. pneumoniae
M. primatum
M. pullorum
M. pulmonis
M. putrefaciens
M. salivarium
M. simbae
M. spermatophilum
M. spumans
M. sturni
M. sualvi
M. subdolum
M. suis
M. synoviae
M. testudineum
M. testudinis
M. verecunum
M. wenyonii
M. yeatsii
Ostale vrste roda Mycoplasma, osim dolje navedenih, su manje vezane za ljude, ali se pretpostavlja da su vezane za životinje. Ove koriste ljude kao primarne domaćine:
M. amphoriforme
M. buccale
M. faucium
M. fermentans
M. genitalium
M. hominis
M. lipophilum
M. orale
M. penetrans
M. pirum
M. pneumoniae
M. primatum
M. salivarium
M. spermatophilum[8]