Morski puževi

Morski puževi (Streptoneura, Prosobranchia), skoro uvijek imaju spiralnu ljušturu sa operkulumom (zatvaračem). To je rožna ploča na zadnjem dijelu stopala koja služi za uzatvaranje otvora ljušture kad se životinja povlači unutra. Ime im potiće od škrga (branchia), smještenih ispred srca

Podjela

[uredi | uredi izvor]
  1. Archeogastropoda
  2. Mesogastropoda
  3. Neogastropoda

Arheogastropoda

[uredi | uredi izvor]

Ovo su najprinmitivni puževi. U ovu grupu spadaju: priljepci, aboloni i neki puževi. Žive na stjenovitoj obala. Hrane se algama koje stružu sa stijene pomoću radule. Alge se miješaju sa tećnošću iz pljuvačnih žlijezda i prolaze duž jednjaka kako bi se svarile.

Priljepci su čvrsto pričvršćeni za stijenu po kojoj pužu.

Abolonima (morsko uho) se nazivaju razne vrste roda Haliotis. Žive na pacifičkoj obali Sjeverne Amerike. Dužina im je oko 25 cm. Voda iz plaštene duplje izlazi kroz rupice na ljušturi. Pleurotomantije naseljavaju obalne vode Japana. Megatura crenulata priljepak ključaonica ima je ljušturu u obliku štita, izbušenu na vrhu, prečnika 10 cm.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Morski puževi koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.