Moslavačka gora
Moslavačka gora je planina na krajnjem zapadu Slavonije, na granici Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije, Hrvatska. Najviši vrh je — Humka 489 m n.v. Značaniji vrhovi još su: Vis (444 m n.v.), Kaluđerov grob (437 m n.v.) i Mjesec (354 m n.v.). Prirodno je omeđena sa tri rijeke: Česma, Lonja i Ilova. U dolini Mikleuške je jezero. Na planini teče potok Gornja Jelenska. Površina Moslavačke gore iznosi oko 1.350 km².
Spada u staro ulegnuto gromadno gorje paleološkog nastanka bogato rudnim bogatstvom (granitom te nalazištima nafte i plina). Ima više kamenoloma od kojih su neki napušteni. Najznačajniji su Pleterac i Mikleuška. Dragulj izvađen iz Moslavačke gore je u kruni norveške kraljevne. Moslavački granit krasi zagrebačku katedralu i prvo postolje spomenika banu Josipu Jelačiću.
U rudniku bentonitske gline u Gornjoj Jelenskoj 1994. godine nađeni su fosilni ostaci praslona Gomphotherium angustidens, Prodeinotherium bavaricum i nosorogaBrachypotherium brachypus)[1] Stari su oko 17 miliona godina po čemu su najstariji na evropskom kontinentu.[2]
Na Moslovačkoj gori postoje ostaci starih utvrđenja, od kojih je najpoznatiji Garić-grad, kojeg je sagradio ban Stjepan Šubić. Planina je poznata kao antifašističko uporište u Drugom svetskom ratu, kao skrovište za brojne zbjegove lokalnog stanovništva i partizanske jedinice. Kod sela Podgarića podignut je Spomenik revolucije naroda Moslavine, rad vajara Dušana Džamonje.
Regionalni park
[uredi | uredi izvor]Moslavačka gora obrasla je gustim šumama bukve, hrasta kitnjaka, graba, kestena, crne johe i breze, a u nižim predjelima kultiviranim voćnjacima i vinogradima.
Od rijetkih i ugroženih biljaka rastu zvjezdasti šaš (Carex echinata) i mirisavi dvolist. U vodotocima živi ugrožena riba bijeli klen (Leuciscus cavedanus), a od vodozemaca prisutni su pjegavi daždevnjak, smeđa šumska žaba i žuti mukač.
Ukupno je zabilježeno 155 životinjskih vrsta, od čega 84 zaštićene (71 strogo zaštićene) te 27 ugroženih vrsta. Među zanimljive nalaze spada patuljasti orao. Na Moslavačkoj gori raste barem 27 autohtonih proljetnica.
Na gori su izletišta Podgarić i Pleterec, pavlinski samostan Blažene djevice Marije pod Garićem (Bela crkva), franjevački samostan, zatim Grob Kaluđera, Mustafine Klade te Pukli kamen.
Zaštićena je od 2011. godine u kategoriji regionalnoga parka.[3]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Zaštićena područja - Moslavačka gora - Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije" (jezik: Croatian). Pristupljeno 28. 3. 2011.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ Muzej praslonova u G. Jelenskoj - /web.archive.org
- ^ Regionalni park Moslavačka gora - WDPA, ID 555515239 - 4.3.2022
