Muslimov Sahih

Naslovna stranica knjige "Sahih Muslim" u izdanju na Bosanski jezik

Sahih Muslim (Arapski صحيح مسلم) je jedna od najpriznatijih hadiskih zbirki na svijetu. Sabrao ju je Muslim ibn El-Hadžadž, učenik Imam Buharija. Druga je po "jačini", odmah nakon Sahih Buhari zbirke. Imam Muslim je u svome djelu "El-Musnedus Sahih", više poznato kao "Sahih Muslim" klasificirao hadise u tom djelu prema fikhskim poglavljima.

Broj Hadisa

[uredi | uredi izvor]

Imam Muslim je na knjizi radio, kako bilježe mnogi autori, punih petnaest godina.[1]. On je iz 300.000 hadisa koje je poznavao izabrao deset, a neki navode, dvanaest hiljada. Ako se odbiju hadisi koji se više puta ponavljaju u Sahihu onda taj broj ne prelazi četiri hiljade. Medutim, šejh Muhamed Fuad Abdul Baki, stavljajući brojeve uz svaki hadis iz njegovog Sahiha, ustanovio je da se radi o 3.033 hadisa koji se ne ponavljaju[2].

Imam Muslim, govoreći o hadisima u svom Sahihu, kaže: "Nisam sve vjerodostojne hadise koje sam poznavao uvrstio u Sahih. Zabilježio sam u njemu samo one koji ispunjavaju kriterije autentičnosti kod svih hadiskih učenjaka".[3] Nakon završetka Sahiha imam Muslim ga je dao na uvid svom savremeniku, ekspertu za Hadis i čuvenom hadiskom kritičaru, Ebu Zura El-Raziju da pregleda djelo i da svoju ocjenu. Sve hadise na koje je Ebu Zuraa imao primjedbu imam Muslim je izbacio, a ostavio samo hadise na koje nije bilo nikakve primjedbe. Zato imam Muslim i ističe: "Sve što sam uvrstio u svoj Sahih bilo je argumentirano, a i sve što sam izbacio iz njega učinjeno je argumentirano".[4]

Specifičnosti Muslimovog Sahiha

[uredi | uredi izvor]
  • Hadisi su klasificirani slično klasifikaciji u Buharijinom Sahihu
  • Obzirom na brojnost puteva predaje broj hadisa njegovog Sahiha nadmašuje broj Buharijine zbirke
  • Nema nijedne slabe (Daif) niti hasen-predaje, sve su sahih.
  • Sve različite puteve određenih predaja donosi na jednom mjestu, kako bi uvezao različitost tekstova metna i ukazao na brojnost lanaca prenosilaca (seneda), klasificirajući senede prema jačini, preferirajući autentične nad manje autentičnim.
  • Ova zbirka ima važan uvod u kojem imam Muslim govori o temeljima hadiske znanosti, posebno o izučavanju seneda u hadisu;
  • Mevkuf-predaje, koje tretiraju govor ashaba, sveo je na najmanju moguću mjeru.
  • Cjelokupan Sahih obuhvata merfu-predaje, koje sežu direktno do poslanika Muhameda,
  • Imam Muslim pravio je distinkciju između termina "hadesena" i "ahberena". Termin "hadesena" uporebljavao je ako je predaja došla metodom slušanja a "ahberena" ako je predaja došla metodom čitanja. Istu razliku su pravili imam Šafija
  • Bilježi potpune hadise sa njihovim lancem prenosilaca u jednom poglavlju. On ne presjeca tekstove hadisa i ne bilježi ih u više poglavlja, kao što čini Buhari[5]

Davanje prednosi Buharijinoj nad Muslimovom zbirkom

[uredi | uredi izvor]
“ Pod nebeskim svodom nema pouzdanije zbirke od Muslimovog Sahiha ”

– Hatib El-Bagdadi, "Tarihul Bagdad"

Većina učenjaka preferira Buharijinu nad Muslimovom zbirkom zbog određenih elemenata koje ovom prilikom navodimo:

  • 1. Buhari bilježi oko 430 ravija (prenosilaca) od kojih Muslim nije zabilježio niti jedan hadis. Od tog broja kritikovano je 80 prenosilaca. Muslim bilježi hadise od 610 prenosilaca od kojih Buhari nije bilježio hadise, ali je od og broja kritikovano 160 ravija (prenosilaca);
  • 2. Buhari od prenosilaca koji su kritikovani bilježi vrlo malo hadisa, dok Muslim od takvih prenosilaca bilježi daleko više;
  • 3. Buhari sve mutesil predaje bilježi od prve kategorije prenosilaca, a ševahid-predaje od druge. Muslim, međutim, neke i mutesil-predaje bilježi i od druge kategorije prenosilaca
  • 4. Buhari kod muanan-predaja uslovljava susret prenosilaca, dok se Muslim zadovoljava time što su živjeli u isto vrijeme
  • 5. Broj hadisa kojima je osporavana vjerodostojnost kod Buharija je manja nego kod Muslima. Kod njega je manji od 80, dok kod Muslima doseže broj od 120.[6]

Komentari Muslimovog Sahiha

[uredi | uredi izvor]

Koliki je značaj ove zbirke najbolje potvrđuje broj komentara na nju. Autor knjige "Kešfu zunun", navodi petnaest komentara na njegov Sahih, a Muvetik ibn Abdulah navodi 48 većih i skraćenih ko-mentara i rezimea ove zbirke. Najznačajniji je komentar imama En-Nevevija, koji se zove "El-Minhadž fi šerhi Sahihi Muslim", štampan u 18 dijelova i 9 tomova. Pored navedenog komentara, najpoznatiji i u svijetu najviše čitani, su:

  • "Ikmalul ikmal", Ebul-Fedžr Isa ibn Mesud Ez-Zevavi (umro 1356. god), 12 tomova
  • "Ikmalul mualim bi fevaidi kitabi Muslim" Ebu Abdulah Muhamed ibn Halefe El-Ubi El-Maliki (umro 1450. god.) 7 tomova.
  • "El-Ibtihadž", Ahmed ibn Muhamed el-Kastalani (umro 1545. god.), polovina je štampana u 8 velikih tomova.
  • Komentar, Ali El-Kari El-Herevija

Skraćene verzije Sahiha

[uredi | uredi izvor]

Brojni autori su zbog značaja Sahiha pravili njegove skraćene verzije, tako što su izostavljali sened hadisa i hadise koji se tekstualno ponavljaju. Među najpoznatijim skraćenim verzijama su:

  • "Telhisu kitabi Muslim ve šerhuhu", priredio Ahmed ibn Omer El-Kurtubi (umro 1278. god.),
  • "Muhtesaru Muslim", priredio Hafiz Zekijudin Abdul Azim El-Munziri (umro 1278. god.),
  • "Muhtesaru zevaidi Muslim 'ale-l-Buhari", priredio Siradžudin Omer ibn Alija ibn el-Mulekin eš-Šafi (umro 1426. god.)[7]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Tezkiretul hufaz" Ez-Zehebi
  2. ^ "Tedribu ravi" Es-Sujuti
  3. ^ "El Fadlul mubin ala akdil dževheri semin" Džemaludin El-Kasimi
  4. ^ "Usulul hadisi" Dr. Muhamed Udžadž
  5. ^ "Mealimu suneti nebevijeti" Dr. Abdurahman
  6. ^ časopis "Islamska misao", br.113-114, maj-juni 1988, str.24, naslov teksta: "Imam Muslim b. El-Hadždžadž" Mahmut Karalić
  7. ^ "Tarihu fununil hadisi nebevi" El-Huli

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]