Nacionalna biblioteka Velsa

Nacionalna biblioteka Velsa
Llyfrgell Genedlaethol Cymru
Nacionalna biblioteka Velsa, Aberystwyth
Otvorena19. mart 1907; prije 117 godina (1907-03-19)
LokacijaAberystwyth, Vels
AdresaPenglais Road, Aberystwyth, Ceredigion SY23 3BU
Koordinate52°24′52″N 4°4′8″W / 52.41444°N 4.06889°W / 52.41444; -4.06889
PredmetiŠtampani radovi, karte, arhivi, rukopisi, audio-vizuelni materijal, fotografije, slike
VrstaNacionalna biblioteka
Veličina5 miliona knjiga, milion mapa, 800.000 fotografija, 50.000 umjetničkih djela
PristupBiblioteka otvorena za sve. Pristup čitaonicama je ograničen na starije od 16 godina bez prethodne dozvole.
DirektorRhodri Llwyd Morgan
Budžet9,89 miliona £ (2020–21)[1]
Zaposlenioko 230
Veb-sajtlibrary.wales

Nacionalna biblioteka Velsa (velški: Llyfrgell Genedlaethol Cymru), u Aberystwythu, jest nacionalna biblioteka Velsa i jedno je od tijela koje sponzoriše Vlada Velsa. To je najveća biblioteka u Velsu, koja sadrži preko 6,5 miliona knjiga i periodičnih publikacija, te najveću zbirku arhiva, portreta, mapa i fotografskih slika u Velsu. Biblioteka je također dom nacionalne zbirke velških rukopisa, Nacionalnog filma i zvučnog arhiva Velsa i najsveobuhvatnije kolekcije slika i topografskih grafika u Velsu.[2][3] Kao primarna istraživačka biblioteka i arhiv u Velsu[4] i jedna od najvećih istraživačkih biblioteka u Ujedinjenom Kraljevstvu, članica je Istraživačkih biblioteka UK (RLUK)[5] i Konzorcija evropskih istraživačkih biblioteka (CERL).[6]

U samoj srži Nacionalne biblioteke Velsa je misija prikupljanja i čuvanja materijala koji se odnose na život Velsa i onih koje ljudi Velsa mogu koristiti za proučavanje i istraživanje.[7] Velški je glavni medij za komunikaciju biblioteke, ali ima za cilj pružanje svih javnih usluga na velškom i engleskom.[8]

Historija

[uredi | uredi izvor]
Sir John Williams, jedan od glavnih osnivača Nacionalne biblioteke

Godine 1873. osnovan je komitet za prikupljanje velškog materijala i smještaj na Univerzitetskom colleageu u Aberystwythu. Godine 1905. vlada je obećala novac u svom budžetu za osnivanje Nacionalne biblioteke i Nacionalnog muzeja Velsa, a tajno vijeće je imenovalo komisiju koja će odlučiti o lokaciji te dvije institucije.[9] David Lloyd George, koji je kasnije postao premijer, podržao je napore da se uspostavi Nacionalna biblioteka u Aberystwythu,[10] koja je odabrana za lokaciju biblioteke nakon ogorčene borbe s Cardiffom, dijelom zato što je zbirka već bila dostupna na colleageu. Sir John Williams, ljekar i kolekcionar knjiga, također je rekao da će svoju kolekciju (posebno zbirku rukopisa Peniarth) predstaviti biblioteci ako bude osnovana u Aberystwythu. Na kraju je dao 20.000 funti za izgradnju i uspostavljanje biblioteke.

Cardiff je na kraju izabran za lokaciju Nacionalnog muzeja Walesa. Sredstva za Narodnu biblioteku i Narodni muzej davale su pretplate radničke klase, što je bilo neobično u osnivanju ovakvih ustanova. U uvodnoj napomeni za listu pretplatnika fonda za izgradnju (1924), prvi bibliotekar, John Ballinger, procjenjuje da je bilo skoro 110.000 saradnika.[10] Biblioteka i Muzej osnovani su Kraljevskom poveljom 19. marta 1907.[9][11] Povelja je predviđala da ako Nacionalna biblioteka Velsa bude uklonjena iz Aberystwytha, onda će rukopisi koje je donirao Sir John Williams postati vlasništvo Univerzitetskog colleagea.[10][12] Nova Kraljevska povelja dodijeljena je 2006.

Nacionalna biblioteka Velsa dobila je privilegiju deponovanja u skladu sa Zakonom o autorskim pravima iz 1911. Međutim, u početku je biblioteka mogla tražiti samo materijal za koji se smatralo da je od velškog i keltskog interesa bez ikakvih ograničenja na skupe ili ograničene publikacije.[13] Godine 1987, posljednje od ovih ograničenja uklonjene su kako bi se zakonski depozit Nacionalne biblioteke Walesa izjednačio s pravom Bodleian biblioteke, Univerzitetske biblioteke u Cambridgeu, biblioteke Triniti colleagea, Dablina i Nacionalne biblioteke Škotske.[14]

Prva upotreba klasifikacije Kongresne biblioteke od strane biblioteke u Britaniji bila je u Nacionalnoj biblioteci Velsa 1913.[15]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Cemlyn Davies (30. 1. 2021). "National Library of Wales: Ministers accused of 'lack of political will'". BBC. Pristupljeno 30. 1. 2021.
  2. ^ "Knowledge for all: NLW strategy 2014 – 2017" (PDF). National Library of Wales. Arhivirano s originala (PDF), 21. 6. 2015. Pristupljeno 21. 6. 2015.
  3. ^ "Collections Development Policy" (PDF). National Library of Wales. Arhivirano s originala (PDF), 21. 6. 2015. Pristupljeno 21. 6. 2015.
  4. ^ Brinley Jones, R. (2007). "Foreword". u Fishlock, Trevor (ured.). In this place: the National Library of Wales. Aberystwyth: National Library of Wales. str. 6. ISBN 9781862250543.
  5. ^ "About us". Research Libraries UK. Pristupljeno 21. 6. 2015.
  6. ^ "List of members". Consortium of European Research Libraries. Pristupljeno 21. 6. 2015.
  7. ^ "The National Library of Wales". Wales (24): 61–73. 1946.
  8. ^ Welsh Language Scheme: 2006 Arhivirano 15. 8. 2008. na Wayback Machine at NLW Official website. Retrieved 27 April 2013
  9. ^ a b "About NLW". NLW official website.
  10. ^ a b c Jenkins, David (2002). A refuge in peace and war : the National Library of Wales to 1952. Aberystwyth: National Library of Wales. str. xi, 60–65, 93, 96, 99–101, 129, 168, 174, 266–269. ISBN 1862250340.
  11. ^ Fishlock, Trevor (2007). In this place: the National Library of Wales. Aberystwyth: National Library of Wales. str. 11, 35, 86, 92–93, 139–141, 188–189, 193–197. ISBN 9781862250543.
  12. ^ "Sir John Williams' Collection". National Library of Wales. Arhivirano s originala, 28. 6. 2015. Pristupljeno 26. 6. 2015.
  13. ^ Walters, Gwyn (1998). "The National Library of Wales, the art of the book, and Welsh bibliography". u Jones, Philip Henry; Rees, Eiluned (ured.). A nation and its books : a history of the book in Wales. Aberystwyth: National Library of Wales. str. 387–398. ISBN 9781862250093.
  14. ^ Bell, Hazel K. (1992). "Legal deposit in Euston Street". Serials. 5 (3): 53–57. doi:10.1629/050353.
  15. ^ Attar, Karen (2014). "Books in the library". u Howsam, Leslie (ured.). The Cambridge companion to the history of the book. Cambridge: Cambridge University Press. str. 17–35.

Dodatna literatura

[uredi | uredi izvor]