Neodij(III)-oksid

Neodij(III)-oksid
Općenito
Hemijski spojNeodij(III)-oksid
Druga imenaNeodij-oksid, neodij-seskvioksid
Molekularna formulaNd2O3
Osobine1
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima.

Neodij(III)-oksid ili neodij-seskvioksid je hemijski spoj sastavljen iz metala neodija i kisika sa formulom Nd2O3. Stvara vrlo lagahne sivo-plave heksagonalne kristale. Mješavina rijetkih zemalja "didimij", za koju se ranije vjerovalo da je zapravo element, jednim dijelom se sastoji iz neodij(III)-oksida.[1]

Upotreba

[uredi | uredi izvor]

Neodij(III)-oksid se koristi za dopiranje stakla, uključujući i staklo za sunčane naočale, zatim za proizvodnju lasera čvrstog stanja, bojenje stakla i emajla.[2] Staklo dopirano neodijem postaje ljubičasto zbog apsorpcije žutog i zelenog svjetla, te se koristi za varilačke naočale.[3] Neke vrste stakla dopiranog neodijem je dvohroično, tj. mijenja boju u zavisnosti od osvjetljenja. Jedna vrsta stakla, koja je dobila ime po mineralu aleksandritu, postaje plava na Sunčevoj svjetlosti a crvena pri vještačkim svjetlom.[4] Svake godine u svijetu se proizvede oko 7000 tona ovog spoja. Neodij(III)-oksid također se upotrebljava i kao katalizator pri polimerizaciji.

Reakcije

[uredi | uredi izvor]

Neodij(III)-oksid nastaje pri sagorijevanju neodij(III)-nitrida ili neodij(III)-hidroksida u prisustvu zraka.[5]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Brady George Stuart; Clauser Henry R. (2002), Materials Handbook (15 izd.), New York: McGraw-Hill Professional, str. 779, ISBN 978-0-07-136076-0, pristupljeno 18. 3. 2009CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ Eagleson Mary (1994), Concise Encyclopedia of Chemistry, Springer, str. 680, ISBN 978-3-11-011451-5, pristupljeno 18. 3. 2009
  3. ^ Emsley John (2003). Nature's Building Blocks. Oxford University Press. str. 268–9. ISBN 978-0-19-850340-8. Pristupljeno 18. 3. 2009.
  4. ^ Bray Charles (2001). Dictionary of Glass (2 izd.). University of Pennsylvania Press. str. 103. ISBN 978-0-8122-3619-4. Pristupljeno 18. 3. 2009.
  5. ^ Spencer James Frederick (1919). The Metals of the Rare Earths. Longmans, Green, and Co. str. 115. Pristupljeno 18. 3. 2009.