Nocebo

Nocebo efekt javlja se kada negativna očekivanja pacijenta u vezi sa tretmanom uzrokuju da tretman ima negativniji efekat nego što bi inače imao.^{[1] [2]} Naprimjer, kada pacijent predvidi nuspojavu lijeka, može osjetiti taj efekat čak i ako je "lijek" zapravo inertna supstanca.^[1] Za komplementarni koncept, placebo efekt, kaže se da se javlja kada pozitivna očekivanja poboljšaju ishod. Takođe se kaže da se efekt javlja kod nekoga kada se razboli zbog pogrešnog vjerovanja da je bio izložen toksinu ili fizičkoj pojavi za koju veruju da je štetna, kao što je EM zračenje.^[3]

I placebo i nocebo efekti su vjerovatno psihogeni, ali mogu izazvati mjerljive promjene u tijelu.^[1] Jednan pregled uključio je 31 studiju o nocebo efektima prijavljenog širokog spektra simptoma koji se mogu manifestovati kao nocebo efekti, uključujući mučninu, bolove u stomaku, svrbež, nadimanje, depresiju, probleme sa spavanjem, gubitak apetita, seksualnu disfunkciju i tešku hipotenziju.^[1]

Etimologija i upotreba

Termin nocebo (lat. nocēbō = naškodit ću, od noceō = nanosim štetu")^[4] skovao je Walter Kennedy 1961. godine da označi pandan upotrebi placeba (latinski placēbō = "ja ću molim", od placeō = molim;^[5] supstanca koja može proizvesti blagotvoran, zdrav, prijatan ili poželjan efekt). Kennedy je naglasio da se njegova upotreba izraza "nocebo" odnosi striktno na odgovor usmjeren na subjekta, kvalitet koji je inherentan pacijentu, a ne lijeku".^[6] To jest, Kennedy je odbacio upotrebu ovog lijeka. Izraz za farmakološki izazvane negativne nuspojave kao što je zujanje u ušima uzrokovano kininom.^[6] To nije pojava da pacijentov psihološki odgovor izazvan odgovor možda ne uključuje fiziološke efekte. Naprimjer, očekivanje bola može izazvati anksioznost, što zauzvrat uzrokuje oslobađanje holecistokinina, što olakšava prijenos bola.^[7]

Odgovor

U najužem smislu, nocebo odgovor javlja se kada se simptomi subjekta koji je ispitivao lijek pogoršavaju primjenom inertnog, lažnog,^[8] ili lažnog (simulator) liječenja, vanog placebo. Prema sadašnjem farmakološkom znanju i sadašnjem razumijevanju uzroka i posljedice, placebo ne sadrži hemikalije (ili bilo koji drugi agens) koji bi eventualno mogao "uzrokovati" bilo koje od uočenih pogoršanja u simptomi subjekta. Dakle, svaka promjena na gore mora biti posljedica nekog subjektivnog faktora. Nepoželjna očekivanja također mogu uzrokovati da analgetski efekti anestetičkih lijekova nestanu.^[9]

Pogoršanje simptoma ispitanika ili smanjenje korisnih efekata je direktna posljedica njihovog izlaganja placebu, ali te simptome nije hemijski generisao placebo. Budući da ova generacija simptoma uključuje kompleks "subjekt-unutrašnje" aktivnosti, u najstrožem smislu, nikada ne možemo govoriti u terminima "nocebo efekata" usmjerenih na simulator, već samo u terminima "nocebo odgovora" usmjerenih na subjekt. Iako neki posmatrači pripisuju nocebo odgovore (ili placebo odgovore) subjektovoj lakovjernosti, nema dokaza da će pojedinac koji manifestira nocebo/placebo odgovor na jedan tretman manifestirati nocebo/placebo odgovor na bilo koji drugi tretman; tj. ne postoji fiksna osobina ili sklonost koja reaguje na nocebo/placebo.^[10]

McGlashan, Evans & Orne (1969, p. 319) nisu pronašli dokaze za ono što su nazvali "placebo ličnost". Također, u pažljivo osmišljenoj studiji, Lasagna, Mosteller, von Felsinger i Beecher (1954), otkrili su da ne postoji način da bilo koji posmatrač može utvrditi, testiranjem ili intervjuom, koji subjekt će ispoljiti placebo reakciju, a koji ne. Eksperimenti su pokazali da ne postoji veza između izmjerene hipnotske osjetljivosti pojedinca i njihove manifestacije nocebo ili placebo odgovora.^[11][12][13]

Efekti

Neželjeni efekti lijekova

Pokazalo se da, zbog nocebo efekta, upozoravanje pacijenata na nuspojave lijekova može doprinijeti uzročnosti takvih efekata, bez obzira da li je lijek stvaran ili ne.^[14][15] Ovaj efekt uočen je u kliničkim ispitivanjima: prema pregledu iz 2013., stopa napuštanja među pacijentima koji su primali placebo u meta-analizi 41 kliničkog ispitivanja tretmana Parkinsonove bolesti iznosio je 8,8%.^[16] Pregled iz 2013. je otkrio da je skoro 1 od 20 pacijenata koji su primali placebo u kliničkim ispitivanjima za depresiju odustao zbog neželjenih događaja, za koje se vjerovalo da je uzrokovan nocebo efektom.^[17] Pregledom iz 2018. godine utvrđeno je da polovina pacijenata koji su uzimali placebo u kliničkim ispitivanjima prijavljuje nuspojave povezane s intervencijom.^[18]

U januaru 2022., sistematski pregled i meta-analiza zaključili su da su nocebo odgovori činili 72% štetnih efekata nakon prve doze COVID-19 vakcina i 52% nakon druge doze.^[19][20]

Elektromagnetna preosjetljivost

Dokazi sugeriraju da su simptomi elektromagnetne preosjetljivosti uzrokovani nocebo efektom.^[21][22]

Bol

Verbalna sugestija može uzrokovati hiperalgeziju (povećana osjetljivost na bol) i alodiniju (percepciju taktilnog stimulusa kao bolnog) kao rezultat nocebo efekta.^[23] Vjeruje se da nocebo hiperalgezija uključuje aktivaciju holecistokininskih receptora.^[24]

Dvosmislenost medicinske upotrebe

Stewart-Williams i Podd tvrde da je korištenje suprotnih izraza "placebo" i "nocebo" za označavanje inertnih agenasa koji proizvode ugodne, zdravstvene ili poželjne rezultate u odnosu na neugodne, pogoršavaju zdravlje ili nepoželjne ishode (respektivno), izuzetno kontraproduktivno.^[25] Naprimjer, potpuno isti inertni agensi mogu proizvesti analgeziju i hiperalgeziju, od kojih bi prva, prema ovoj definiciji, bila placebo, a druga nocebo.^[26]

Drugi problem je taj što isti efekat, kao što je imunosupresija, može biti poželjan za subjekta sa autoimunskim poremećajem, ali nepoželjan za većinu drugih subjekata. Dakle, u prvom slučaju bi efekat bio placebo, a u drugom nocebo.^[25] Treći problem je što propisivač ne zna da li relevantni subjekti smatraju efekti koje doživljavaju biti poželjni ili nepoželjni do nekog vremena nakon što su lijekovi primijenjeni.^[25] Četvrti problem je što se isti fenomeni stvaraju u svim subjekti, a oni se stvaraju istim lijekom, koji djeluje na sve subjekte kroz isti mehanizam. Ipak, budući da se dotični fenomen subjektivno smatra poželjnim za jednu grupu, ali ne i za drugu, te se pojave sada označavaju na dva međusobno isključiva načina (tj. placebo i nocebo); a ovo ostavlja lažni utisak da je dotični lijek proizveo dva različita fenomena.^[25]

Dvosmislenost antropološke upotrebe

Neki ljudi smatraju da vjerovanje ubija (npr. "vudu smrt": Cannon (1942) opisuje brojne primjere iz različitih kultura) i vjerovanje liječi (npr. iscjeljenje vjerom). "Samovoljna" smrt (zbog vudua hex, zlo oko, pokazuje kost procedure,^[27][28] itd.) je ekstremni oblik kulturno-specifičnog sindroma ili masovne psihogene bolesti koji proizvode određeni oblik psihosomatski ili psihofiziološki poremećaj koji rezultira psihogenom smrću. Rubel (1964) je govorio o sindromima "vezanim za kulturu", koji su oni "od kojih pripadnici određene grupe tvrde da pate i za koje njihova kultura daje etiologiju, dijagnozu, preventivne mjere i režime liječenja".^[29]

Određeni antropolozi, kao što su Robert Hahn i Arthur Kleinman, proširili su placebo/nocebo razliku na ovo područje kako bi omogućili da se napravi razlika između rituala, poput iscjeljivanja vjerom, koji se izvode da bi se izliječili, izliječili , ili donose korist (placebo rituali) i drugi, kao što je "upiranje kosti", koji se izvode u cilju ubijanja, povrede ili nanošenja štete (nocebo rituali). Kako se značenje dva međusobno povezana i suprotstavljena pojma proširilo, sada nalazimo antropologe koji govore, u različitim kontekstima, o nocebo ili placebo (štetnim ili korisnim) ritualima:^[30]

• koji mogu uključivati nocebo ili placebo (neprijatne ili prijatne) procedure;
• o tome koji subjekti mogu imati nocebo ili placebo (štetna ili korisna) uvjerenja;
• koje isporučuju operateri koji mogu imati nocebo ili placebo (patogena, izazivaju bolesti ili salutogene, promovišu zdravlje) očekivanja;
• koji se dostavljaju subjektima koji mogu imati nocebo ili placebo (negativna, uplašena, očajna ili pozitivna, puna nade, samopouzdanja) očekivanja u vezi sa ritualom;
• koje isporučuju operateri koji mogu imati nocebo ili placebo (zlonamjerne ili dobronamjerne) namjere, u nadi da će rituali proizvesti nocebo ili placebo (smrtonosne, štetne, štetne ili obnavljajuće, ljekovite, zdrave) ishode; i da sve ovo zavisi od općeg uvjerenja operatera u štetnu prirodu nocebo rituala ili korisnu prirodu placebo rituala.

Ipak, može postati još terminološki složeniji, jer kao što Hahn i Kleinman ukazuju, mogu postojati i slučajevi u kojima postoje paradoksalni nocebo ishodi iz placebo rituala, kao i paradoksalni placebo ishodi iz nocebo rituala. Pišući iz svog opsežnog iskustva u liječenju raka (uključujući više od 1.000 slučajeva melanoma) u Sydney Hospital, Milton (1973) upozorio je na uticaj isporuke prognoza i koliko je njegovih pacijenata, nakon što su dobili prognozu, jednostavno okrenuli licem prema zidu i umrli preranom smrću: "postoji mala grupa pacijenata kod kojih je spoznaja o nadolazećoj smrti udarac toliko strašan da se ne mogu prilagoditi i oni brzo umiru prije nego što se čini da se zloćudni tumor dovoljno razvio da izazove smrt. Ovaj problem samovoljnog umiranja je na neki način analogan smrti koju je kod primitivnih naroda izazvalo vještičarenje ('šiljenje kosti').^[31]

Etika

Brojni istraživači istakli su da šteta uzrokovana komunikacijom s pacijentima o potencijalnom liječenju neželjenih događaja postavlja etičko pitanje. Da bi se poštovala autonomija, potrebno je obavijestiti pacijenta o tome kakvu štetu će liječenje vjerovatno uzrokovati. Ipak, način na koji se potencijalna šteta prenosi može uzrokovati dodatnu štetu, što može narušiti etički princip nezlonamjernosti.^[32] Moguće je da se nocebo efekti mogu smanjiti uz poštovanje autonomije, korištenjem različitih modela informiranog pristanka, uključujući korištenje efekta kadriranja^[33] i ovlašteno prikrivanje. U stvari, tvrdilo se da bi prisiljavanje pacijenata da saznaju o svim potencijalnim štetnim događajima protiv njihove volje moglo narušiti autonomiju.^[34]

Također pogledajte

• Antropologija
• Autosugestija
• Šarm
• Sindrom kineskog restorana
• Kliničkim ispitivanjima
• Kontraindikacija
• Elektroosjetljivost
• Namjera
• Zloba
• Medicinska antropologija
• Efekat očekivanja posmatrača
• Placebo
• Post hoc ergo propter hoc
• Psihosomatska bolest
• Naučna kontrola
• Samoispunjavajuće proročanstvo
• Efekat očekivanja subjekta
• Sugestibilnost
• Ludi Gaser iz Mattoona
• Terapeutski efekat
• Thomasova teorema
• Vazovagusna epizoda

Napomene

1. Häuser, Hansen i Enck 2012.
2. Enck i Häuser 2012.
3. Baloh, Robert W.; Bartholomew, Robert E. (2020). Havana Syndrome: Mass Psychogenic Illness and the Real Story Behind the Embassy Mystery and Hysteria. ISBN 978-3030407452.
4. "Merriam-Webster Online Dictionary". Merriam-Webster. Šablon:L&S
5. Harper, Douglas. "placebo". Online Etymology Dictionary. Šablon:L&S
6. Kennedy 1961.
7. Benedetti et al. 2007.
8. Miller 2003.
9. Bingel et al. 2011.
10. Bishop, Felicity L.; Aizlewood, Lizzi; Adams, Alison E. M. (2014-07-09). Newman, Christy Elizabeth (ured.). "When and Why Placebo-Prescribing Is Acceptable and Unacceptable: A Focus Group Study of Patients' Views". PLOS ONE (jezik: engleski). 9 (7): e101822. Bibcode:2014PLoSO...9j1822B. doi:10.1371/journal.pone.0101822. ISSN 1932-6203. PMC 4089920. PMID 25006673.
11. McGlashan, Evans i Orne 1969.
12. Stam 1982.
13. Stam i Spanos 1987.
14. Colloca i Miller 2011.
15. Barsky et al. 2002.
16. Stathis et al. 2013.
17. Mitsikostas, Mantonakis i Chalarakis 2014.
18. Howick, Jeremy; Webster, Rebecca; Kirby, Nigel; Hood, Kerry (2018-12-11). "Rapid overview of systematic reviews of nocebo effects reported by patients taking placebos in clinical trials". Trials. 19 (1): 674. doi:10.1186/s13063-018-3042-4. ISSN 1745-6215. PMC 6288933. PMID 30526685.
19. Haas, Julia W.; Bender, Friederike L.; Ballou, Sarah; Kelley, John M.; Wilhelm, Marcel; Miller, Franklin G.; Rief, Winfried; Kaptchuk, Ted J. (18 January 2022). "Frequency of Adverse Events in the Placebo Arms of COVID-19 Vaccine Trials: A Systematic Review and Meta-analysis". JAMA Network Open. 5 (1): e2143955. doi:10.1001/jamanetworkopen.2021.43955. ISSN 2574-3805. PMC 8767431 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 35040967 Provjerite vrijednost parametra |pmid= (pomoć).
20. Smith, Ian (19 January 2022). "'Nocebo effect' cause of most COVID vaccine side effects, study says". euronews (jezik: engleski).
21. Rubin, Nieto-Hernandez i Wessely 2009.
22. Geary, James (4 March 2010). "The Man Who Was Allergic to Radio Waves". Popular Science. Pristupljeno 1 December 2014.
23. Colloca, Luana (May 2008). "The role of learning in nocebo and placebo effects". Pain. 136 (1–2): 211–218. doi:10.1016/j.pain.2008.02.006. PMID 18372113. S2CID 44220488.
24. Enck, Benedetti i Schedlowski 2008.
25. Stewart-Williams i Podd 2004.
26. Colloca i Benedetti 2007.
27. Zusne i Jones 1989, str. 57.
28. Róheim 1925.
29. Rubel 1964.
30. Hahn i Kleinman 1983.
31. Milton 1973.
32. Alfano, Mark (2015). "Placebo effects and informed consent". Am J Bioeth. 15 (10): 3–12. doi:10.1080/15265161.2015.1074302. ISSN 1745-6215. PMID 26479091. S2CID 45271769.
33. Colloca, Luana; Finniss, Damien (8 February 2012). "Nocebo effects, patient-clinician communication, and therapeutic outcomes". JAMA. 307 (6): 567–568. doi:10.1001/jama.2012.11. PMC 6909539. PMID 22318275.
34. Howick, Jeremy (2020). "Unethical informed consent caused by overlooking poorly measured nocebo effects". Journal of Medical Ethics. 47 (9): medethics-2019-105903. doi:10.1136/medethics-2019-105903. PMID 32063581. S2CID 211134874.

Reference

• Barber, Theodore Xenophon (1961). "Death by suggestion. A critical note". Psychosomatic Medicine. 23: 153–155. doi:10.1097/00006842-196103000-00006. PMID 13686785. S2CID 5451746.
• Barker, J.C. (1968). Scared to Death: An Examination of Fear, its Cause and Effects. London: Frederick Muller.
• Barrett, G. V.; Franke, R. H. (1970). "'Psychogenic' Death: A Reappraisal". Science. 167 (3916): 304–306. Bibcode:1970Sci...167..304B. doi:10.1126/science.167.3916.304. PMID 5460605. S2CID 31798499.
• Barsky, Arthur J.; Saintfort, R.; Rogers, M. P.; Borus, J. F. (2002). "Nonspecific Medication Side Effects and the Nocebo Phenomenon". JAMA. 287 (5): 622–7. doi:10.1001/jama.287.5.622. PMID 11829702.
• Benedetti, F.; Lanotte, M.; Lopiano, L.; Colloca, L. (2007). "When words are painful: Unraveling the mechanisms of the nocebo effect". Neuroscience. 147 (2): 260–271. doi:10.1016/j.neuroscience.2007.02.020. PMID 17379417. S2CID 7737716.
• Cannon, Walter B. (1942). "'Voodoo' Death". American Anthropologist. 44 (2): 169–181. doi:10.1525/aa.1942.44.2.02a00010.
• Charcot, J.M. (January 1893). "The Faith-Cure". The New Review. 8 (44): 18–31.
• Cohen, Sanford I. (1985). "Psychosomatic death: Voodoo death in a modern perspective". Integrative Psychiatry. 3 (1): 46–51.
• Colloca, Luana; Miller, Franklin G. (2011). "The Nocebo Effect and its Relevance for Clinical Practice". Psychosomatic Medicine. 73 (7): 598–603. doi:10.1097/PSY.0b013e3182294a50. PMC 3167012. PMID 21862825.
• Colloca, Luana; Benedetti, Fabrizio (2007). "Nocebo hyperalgesia: How anxiety is turned into pain". Current Opinion in Anesthesiology. 20 (5): 435–439. doi:10.1097/aco.0b013e3282b972fb. PMID 17873596. S2CID 24905510.
• Dein, Simon (2003). "Psychogenic death: Individual effects of sorcery and taboo violation". Mental Health, Religion & Culture. 6 (3): 195–202. doi:10.1080/13674670310001633478. S2CID 144763261.
• Blasi, Zelda Di; Harkness, Elaine; Ernst, Edzard; Georgiou, Amanda; Kleijnen, Jos (2001). "Influence of context effects on health outcomes: A systematic review". The Lancet. 357 (9258): 757–762. doi:10.1016/S0140-6736(00)04169-6. PMID 11253970. S2CID 6740675.
• Enck, Paul; Benedetti, Fabrizio; Schedlowski, Manfred (2008). "New Insights into the Placebo and Nocebo Responses". Neuron. 59 (2): 195–206. doi:10.1016/j.neuron.2008.06.030. PMID 18667148. S2CID 2614166.
• Enck, Paul; Häuser, Winfried (10 August 2012). "Beware the Nocebo Effect". The New York Times.
• Goddard, Henry H. (1899). "The Effects of Mind on Body as Evidenced by Faith Cures". The American Journal of Psychology. 10 (3): 431–502. doi:10.2307/1412143. JSTOR 1412143.
• Hahn, Robert A. (1997). "The Nocebo Phenomenon: Concept, Evidence, and Implications for Public Health". Preventive Medicine. 26 (5): 607–611. doi:10.1006/pmed.1996.0124. PMID 9327466.
• Hahn, Robert A.; Kleinman, Arthur (1983). "Perspectives of the Placebo Phenomenon: Belief as Pathogen, Belief as Medicine: 'Voodoo Death' and the 'Placebo Phenomenon' in Anthropological Perspective". Medical Anthropology Quarterly. 14 (4): 3–19. doi:10.1525/maq.1983.14.4.02a00030.
• Harrington, E.R. (1998), The Nocebo Effect: A Meta-Analysis of the Effect of Suggestion on Reports of Physical Symptoms (PhD Dissertation), Temple University
• Häuser, Winfried; Hansen, Ernil; Enck, Paul (2012). "Nocebo Phenomena in Medicine". Deutsches Ärzteblatt Online. 109 (26): 459–465. doi:10.3238/arztebl.2012.0459. PMC 3401955. PMID 22833756.
• Houston, W. R. (1938). "The Doctor Himself as a Therapeutic Agent". Annals of Internal Medicine. 11 (8): 1416. doi:10.7326/0003-4819-11-8-1416.
• Kennedy, WP (1961). "The nocebo reaction". Medical World. 95: 203–205. PMID 13752532.
• Kirsch, Irving (1985). "Response expectancy as a determinant of experience and behavior". American Psychologist. 40 (11): 1189–1202. doi:10.1037/0003-066X.40.11.1189.
• Kirsch, Irving (1997). "Response expectancy theory and application: A decennial review". Applied and Preventive Psychology. 6 (2): 69–79. doi:10.1016/S0962-1849(05)80012-5.
• Lasagna, Louis; Mosteller, Frederick; von Felsinger, John M.; Beecher, Henry K. (1954). "A study of the placebo response". The American Journal of Medicine. 16 (6): 770–779. doi:10.1016/0002-9343(54)90441-6. PMID 13158365.
• Lorenz, Jürgen; Hauck, Michael; Paur, Robert C.; Nakamura, Yoko; Zimmermann, Roger; Bromm, Burkhart; Engel, Andreas K. (2005). "Cortical correlates of false expectations during pain intensity judgments—a possible manifestation of placebo/nocebo cognitions". Brain, Behavior, and Immunity. 19 (4): 283–295. doi:10.1016/j.bbi.2005.03.010. PMID 15890494. S2CID 40078373.
• McGlashan, Thomas; Evans, Frederick J.; Orne, Martin (May 1969). "The nature of hypnotic analgesia and placebo response to experimental pain". Psychosomatic Medicine. 31 (3): 227–246. doi:10.1097/00006842-196905000-00003. PMID 4892726. S2CID 45824998.
• Merton, Robert K. (1936). "The Unanticipated Consequences of Purposive Social Action". American Sociological Review. 1 (6): 894–904. doi:10.2307/2084615. JSTOR 2084615.
• Miller, Franklin G. (2005). "William James, Faith, and the Placebo Effect". Perspectives in Biology and Medicine. 48 (2): 273–281. doi:10.1353/pbm.2005.0059. PMID 15834199. S2CID 37123891.
• Miller, Franklin G. (2003). "Sham Surgery: An Ethical Analysis". The American Journal of Bioethics. 3 (4): 41–48. doi:10.1162/152651603322614580. PMID 14744332. S2CID 2223466.
• Milton, G.W. (1973). "Self-Willed Death or the Bone-Pointing Syndrome". The Lancet. 301 (7817): 1435–1436. doi:10.1016/S0140-6736(73)91754-6. PMID 4122997.
• Mitsikostas, Dimos D.; Mantonakis, Leonidas; Chalarakis, Nikolaos (2014). "Nocebo in clinical trials for depression: A meta-analysis". Psychiatry Research. 215 (1): 82–86. doi:10.1016/j.psychres.2013.10.019. PMID 24210741. S2CID 24653639.
• Murray, Danielle; Stoessl, A. Jon (2013). "Mechanisms and therapeutic implications of the placebo effect in neurological and psychiatric conditions". Pharmacology & Therapeutics. 140 (3): 306–318. doi:10.1016/j.pharmthera.2013.07.009. PMID 23880289.
• Perlman, Lawrence M. (2001). "Nonspecific, unintended, and serendipitous effects in psychotherapy". Professional Psychology: Research and Practice. 32 (3): 283–288. doi:10.1037/0735-7028.32.3.283.
• Phillips, D. P.; Liu, G. C.; Kwok, K.; Jarvinen, J. R.; Zhang, W.; Abramson, I. S. (2001). "The Hound of the Baskervilles effect: Natural experiment on the influence of psychological stress on timing of death". BMJ. 323 (7327): 1443–1446. doi:10.1136/bmj.323.7327.1443. PMC 61045. PMID 11751347.
• Pyysiainen, Ilkka (2002). "Mind and Miracles". Zygon. 37 (3): 729–740. doi:10.1111/1467-9744.00449.
• Rief, Winfried; Avorn, Jerry; Barsky, Arthur J. (2006). "Medication-Attributed Adverse Effects in Placebo Groups". Archives of Internal Medicine. 166 (2): 155–160. doi:10.1001/archinte.166.2.155. PMID 16432082.
• Richter, Curt P. (1957). "On the Phenomenon of Sudden Death in Animals and Man". Psychosomatic Medicine. 19 (3): 191–198. CiteSeerX 10.1.1.536.1405. doi:10.1097/00006842-195705000-00004. PMID 13432092. S2CID 41952151.
• Róheim, G (1925). "The Pointing Bone". The Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland. 55: 90–114. doi:10.2307/2843694. JSTOR 2843694.
• Rubel, Authur J. (1964). "The Epidemiology of a Folk Illness: Susto in Hispanic America". Ethnology. 3 (3): 268–283. doi:10.2307/3772883. JSTOR 3772883.
• Rubin, G. James; Nieto-Hernandez, Rosa; Wessely, Simon (2009). "Idiopathic environmental intolerance attributed to electromagnetic fields (formerly 'electromagnetic hypersensitivity'): An updated systematic review of provocation studies". Bioelectromagnetics. 31 (1): 1–11. doi:10.1002/bem.20536. PMID 19681059. S2CID 10993481.
• Shapiro, Arthur K. (2007). "A contribution to a history of the placebo effect". Behavioral Science. 5 (2): 109–135. doi:10.1002/bs.3830050202.
• Shapiro, Arthur K. (1968). "Semantics of the placebo". The Psychiatric Quarterly. 42 (4): 653–695. doi:10.1007/BF01564309. PMID 4891851. S2CID 2733947.
• South, Robert (1727). "A Sermon Delivered at Christ-Church, Oxon., Before the University, Octob. 14. 1688: Prov.XII.22 Lying Lips are abomination to the Lord". Twelve Sermons Preached Upon Several Occasions. I (6th izd.). London: J. Bettenham. str. 458–500.
• Spiegel, Herbert (1997). "Nocebo: The Power of Suggestibility". Preventive Medicine. 26 (5): 616–621. doi:10.1006/pmed.1997.0229. PMID 9327468. S2CID 7017712.
• Staats, Peter; Hekmat, Hamid; Staats, Arthur (1998). "Suggestion/Placebo Effects on Pain". Journal of Pain and Symptom Management. 15 (4): 235–243. doi:10.1016/S0885-3924(97)00363-1. PMID 9601159.
• Stam, Henderikus (1982). "Hypnotic analgesia and the placebo effect; controlling ischemic pain". doi:10.22215/etd/1982-00726.
• Stam, Henderikus J.; Spanos, Nicholas P. (1987). "Hypnotic analgesia, placebo analgesia, and ischemic pain: The effects of contextual variables". Journal of Abnormal Psychology. 96 (4): 313–320. doi:10.1037/0021-843X.96.4.313. PMID 3693680.
• Stathis, P.; Smpiliris, M.; Konitsiotis, S.; Mitsikostas, D. D. (2013). "Nocebo as a potential confounding factor in clinical trials for Parkinson's disease treatment: A meta-analysis". European Journal of Neurology. 20 (3): 527–533. doi:10.1111/ene.12014. PMID 23145482. S2CID 41163200.
• Stewart-Williams, Steve; Podd, John (2004). "The Placebo Effect: Dissolving the Expectancy Versus Conditioning Debate". Psychological Bulletin. 130 (2): 324–340. doi:10.1037/0033-2909.130.2.324. PMID 14979775.
• Bingel, U.; Wanigasekera, V.; Wiech, K.; Ni Mhuircheartaigh, R.; Lee, M. C.; Ploner, M.; Tracey, I. (2011). "The Effect of Treatment Expectation on Drug Efficacy: Imaging the Analgesic Benefit of the Opioid Remifentanil". Science Translational Medicine. 3 (70): 70ra14. doi:10.1126/scitranslmed.3001244. PMID 21325618. S2CID 207775719.
• Wilson, Ian (1991). The Bleeding Mind: An Investigation into the Mysterious Phenomenon of Stigmata. London: Paladin. ISBN 978-0-586-09014-5.
• Zusne, L.; Jones, W.H. (1989). Anomalistic Psychology: A Study of Magical Thinking (2nd izd.). New York: Lawrence Erlbaum Associates.

Vanjski linkovi

• Nocebo and nocebo effect
• The nocebo response
• The Nocebo Effect: Placebo's Evil Twin
• What modifies a healing response
• The science of voodoo: When mind attacks body, New Scientist
• The Effect of Treatment Expectation on Drug Efficacy: Imaging the Analgesic Benefit of the Opioid Remifentanil
• This Video Will Hurt (The Nocebo Effect), via YouTube
• BBC Discovery program on the nocebo effect
• What is the Nocebo effect?

Šablon:Nenamjerne posljedice