Novi Grad (Sarajevo)
Novi Grad (Sarajevo) | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Novi Grad Sarajevo | |
Pogled na Novi Grad Sarajevo | |
 Grb | |
 Općina Novi Grad u Bosni i Hercegovini | |
  Novi Grad (Sarajevo) | |
| Koordinate: 43°50′56″N 18°22′16″E / 43.848889°N 18.371111°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Sarajevo |
| Vlada | |
| • Načelnik | Semir Efendić[1] (SzBiH[2]) |
| Površina | |
| • Općina | 47,31 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 38,42 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 118.553 |
| • Općina (gustoća) | 2.505,88 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 117.822 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 3.066,68 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 71 000 |
| Pozivni broj | (+387) 33 |
| Matični broj | 170658[3] |
| Matični broj općine | 10871 |
| Veb-sajt | www |
.jpg)
Novi Grad Sarajevo je općina formirana 12. aprila 1978. godine podjelom ranije općine Novo Sarajevo u sastavu grada Sarajeva na dvije nove općine: Novo Sarajevo i Novi Grad. Obuhvatila je industrijsko predgrađe i novoizgrađena naselja Sarajeva. Prostire se na površini od 47,2 km2 i graniči sa općinama Novo Sarajevo, Ilidža, Vogošća i Ilijaš. Na dan konstituisanja SO u ovom dijelu Sarajeva živjelo je oko 60.000 stanovnika u 18 mjesnih zajednica. Prije rata, a prema popisu stanovništva iz 1991. godine općina Novi Grad je imala 136.616 stanovnika i to: u dijelu naseljenog mjesta Sarajevo - 136.321, u Bojniku - 108 i u Rečici - 187.
Historija[uredi | uredi izvor]
Ubrzanim širenjem Sarajeva, privrednom izgradnjom i prirastom stanovništva krenula je intenzivna gradnja ove općine na lokalitetu Sarajevskog polja. U ovom periodu izgrađena su čitava naselja (Alipašino polje, Mojmilo, Saraj polje i Dobrinja).
14. Zimske Olimpijske igre, održane u 1984. godine u Sarajevu i planinama oko Sarajeva, predstavljale su snagu još bržeg razvoja ovog područja. Za samo nekoliko godina podignuta su velika stambena naselja sa pratećim infrastrukturnim kapacitetima i javnim objektima tako da je općina imala oko 136.746 stanovnika u periodu 1991. godine.
U periodu rata u Bosni i Hercegovini 1992-95. općina je pretrpjela velike promjene u pogledu devastiranja privrednih, stambenih i javnih objekata, ljudskih gubitaka, pa i promjene teritorijalnih granica.
Od 1996. godine, zajedno sa obnovom Sarajeva, otpočinje proces intenzivne obnove, oporavka i nove gradnje općine Novi Grad Sarajevo. Za samo nekoliko godina općina je dobila karakter moderne urbane cjeline.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Područje općine Novi Grad Sarajevo je sastavni dio Sarajevskog polja ukupne površine 47,98 kvadratnih kilometara i predstavlja jugoistočni dio prostrane sarajevsko-zeničke kotline, najvećeg tercijernog bazena u dinarskom prostranstvu. Prosječna nadmorska visina je 500 metara. Najviša tačka je brdo Žuč na visini od 850 metara, a najniža u Reljevu na sjeveru općine 482 metra.
Okružena je planinama Trebević i Igman sa jugozapadne i zapadne strane, a Humskim brdom prema sjeveroistoku. Otvoreni vodotoci su rijeke: Miljacka, Dobrinja i Bosna, a potoci Riječica, Buća potok i Lepinica. Zbog konfiguracije tla i pritoka vodostaj često varira u toku godine.
Zemljište je vrlo složene geološke građe koje se naročito mijenjalo tokom prošlog vijeka. Povoljne karakteristike Sarajevskog polja oduvijek su pogodovale za život i rad ljudi. Intenzivnim naseljavanjem i gradnjom nestajale su poljoprivredne i šumske površine i pretvarane u građevinsko zemljište.
Klima je kontinentalna sa specifičnostima kotlinskog karaktera. Magle su prisutne u sva tri godišnja doba. Prosječne temperature zraka su neujednačene i imaju pojave izrazito maksimalnih i minimalnih vrijednosti. Česte su i temperaturne inverzije kada je temperatura u kotlini niža od onih u planinama.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Nacionalni sastav stanovništva - općina Novi Grad[uredi | uredi izvor]
| Sastav stanovništva – općina Novi Grad | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991. | 1981.[5] | 1971. | 1961.[6] | |||
| Osoba | 118 553 (100,0%) | 136 616 (100,0%) | 80 559 (100,0%) | 111 811 (100,0%) | 57 176 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 99 773 (84,16%) | 69 430 (50,82%)1 | 33 391 (41,45%)1 | 37 147 (33,22%)1 | 5 970 (10,44%)1 | ||
| Hrvati | 4 947 (4,173%) | 8 889 (6,507%) | 6 612 (8,208%) | 17 491 (15,64%) | 12 794 (22,38%) | ||
| Srbi | 4 367 (3,684%) | 37 591 (27,52%) | 22 190 (27,55%) | 45 806 (40,97%) | 29 685 (51,92%) | ||
| Bosanci | 3 553 (2,997%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 2 103 (1,774%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 1 490 (1,257%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 750 (0,633%) | 5 126 (3,752%) | 1 513 (1,878%) | 2 147 (1,920%) | 484 (0,847%) | ||
| Romi | 481 (0,406%) | – | 370 (0,459%) | 50 (0,045%) | – | ||
| Muslimani | 337 (0,284%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 189 (0,159%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 171 (0,144%) | – | 237 (0,294%) | 374 (0,334%) | 433 (0,757%) | ||
| Jugoslaveni | 103 (0,087%) | 15 580 (11,40%) | 15 082 (18,72%) | 5 798 (5,186%) | 5 678 (9,931%) | ||
| Crnogorci | 95 (0,080%) | – | 906 (1,125%) | 2 048 (1,832%) | 1 263 (2,209%) | ||
| Turci | 91 (0,077%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | 43 (0,036%) | – | 112 (0,139%) | 264 (0,236%) | 273 (0,477%) | ||
| Slovenci | 32 (0,027%) | – | 98 (0,122%) | 525 (0,470%) | 501 (0,876%) | ||
| Pravoslavci | 16 (0,013%) | – | – | – | – | ||
| Ukrajinci | 12 (0,010%) | – | – | – | – | ||
| Mađari | – | – | 48 (0,060%) | 161 (0,144%) | 95 (0,166%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Novi Grad (Sarajevo Dio)[uredi | uredi izvor]
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Novi Grad | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991. | 1981.[5] | 1971. | 1961.[6] | |||
| Osoba | 117 822 (100,0%) | 136 616 (100,0%) | 73 585 (100,0%) | 103 179 (100,0%) | 33 893 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 99 097 (84,11%) | 69 430 (50,82%)1 | 31 333 (42,58%)1 | 36 094 (34,98%)1 | 2 962 (8,739%)1 | ||
| Hrvati | 4 939 (4,192%) | 8 889 (6,507%) | 6 359 (8,642%) | 17 056 (16,53%) | 9 018 (26,61%) | ||
| Srbi | 4 347 (3,689%) | 37 591 (27,52%) | 18 620 (25,30%) | 38 806 (37,61%) | 16 419 (48,44%) | ||
| Bosanci | 3 539 (3,004%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 2 097 (1,780%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 1 490 (1,265%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 749 (0,636%) | 5 126 (3,752%) | 1 337 (1,817%) | 2 091 (2,027%) | 336 (0,991%) | ||
| Romi | 481 (0,408%) | – | 255 (0,347%) | 44 (0,043%) | – | ||
| Muslimani | 333 (0,283%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 189 (0,160%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 171 (0,145%) | – | 222 (0,302%) | 362 (0,351%) | 82 (0,242%) | ||
| Jugoslaveni | 103 (0,087%) | 15 580 (11,40%) | 14 382 (19,54%) | 5 758 (5,581%) | 3 488 (10,29%) | ||
| Crnogorci | 93 (0,079%) | – | 822 (1,117%) | 2 029 (1,966%) | 937 (2,765%) | ||
| Turci | 91 (0,077%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | 43 (0,036%) | – | 109 (0,148%) | 262 (0,254%) | 184 (0,543%) | ||
| Slovenci | 32 (0,027%) | – | 98 (0,133%) | 521 (0,505%) | 395 (1,165%) | ||
| Pravoslavci | 16 (0,014%) | – | – | – | – | ||
| Ukrajinci | 12 (0,010%) | – | – | – | – | ||
| Mađari | – | – | 48 (0,065%) | 156 (0,151%) | 72 (0,212%) | ||
Privreda[uredi | uredi izvor]
Okosnicu privrednog razvoja novogradske općine prestavljala je industrija. Na području općine 1978. je egzistiralo 80 osnovnih organizacija udruženog rada. Od 17.576 zaposlenih, u privredi je radilo 15.050 radnika dok je u neprivrednim djelatnostima bilo zaposleno 2.526 radnika. Na području općine je radilo osam osnovnih škola sa 8.291 učenikom. U privredi najveće je učešće bilo u industriji, koja u strukturi ukupnog prihoda je učestovala sa 63% u strukturi dohodka sa 54%, te zaposlenosti 54%. Nosioci ovakvog razvoja privreds su bila preduzeća "Energoinvest", "Armature", "Livnica" i "Tvornica dalekovodnih stubova" "Unioninvest", Tvornica hidroopreme, Tvornica elektroopreme, "Uniklima", "Žica" i "Zrak".
Privreda Danas[uredi | uredi izvor]
Danas industrija nije razvijena kao što je bila prije 1992. godine i radi u većini sa manjim kapacitetom. U industriji je oko 16 preduzeća. Posmatrano po industrijskim djelatnostima: precizna mehanika, optika – "Zrak Holding", metalska 8 preduzeća - veće tvornice su “Žica”, “E-TDS”, “E-ARMATURE”, proizvodnja od drveta "Šipad Enterijer", proizvodnja odjeće, dorada dva preduzeća – KRAS, Industrija trikotaže “ŠIK”, proizvodnja hemijskih proizvoda "Astro", proizvodnja hrane “Sprind”, proizvodnja bitumentskih izolacionih materijala "Bitumenka", reciklaža papira – "Papir servis", mašinska i elektro oprema - Step d.d.
U trgovinskoj djelatnosti postoje dva velika preduzeća “VF-komerc” i C.D.E.B. “Interex”, dok preduzeće TP DC ”Sarajevo” ima velike skladišne kapacitete. Trgovinska preduzeća ostvarila su najveće učešće u ukupnom prihodu privrede na Općini.
Turizam[uredi | uredi izvor]
![[icon]](/wiki/Datoteka:Wiki_letter_w_cropped.svg){kind=small} | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Politika[uredi | uredi izvor]
| Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Kultura[uredi | uredi izvor]
| Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Sport[uredi | uredi izvor]
Na teritoriji općine danas djeluje 21 sportski kolektiv. Od ovih kolektiva najpoznatija su dva kluba koja se takmiče u Premijer ligi BiH i to: Fudbalski klub "Olimpic" i Odbojkaški klub "Dobrinja"-ženska ekipa. Općina sada ima nogometno igralište – stadion na meandru na Otoci, a izgrađena je i sportska dvorana Vistafon i olimpijski bazen, koji se nalazi na meandru Otoka, između dvorane Vistafon, stadiona i džamije.
Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]
| Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Novi Grad". izbori.ba. Pristupljeno 3. 11. 2016.
- ^ "Semir Efendic napusta SDA i postaje predsjednik SzBiH". klix.ba. Pristupljeno 23. 4. 2021.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 9. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Novi Grad (Sarajevo) |
| Općine |  | |
|---|---|---|
| Historija Sarajeva |  | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Općine i naselja |
| ||||||||
| Građevine i znamenitosti |
| ||||||||
| Bogomolje |
| ||||||||
| Kultura | |||||||||
| Galerije i muzeji | |||||||||
| Obrazovanje |
| ||||||||
| Sport i sportski događaji |
| ||||||||
| Transport | |||||||||
| Poznatije ulice | |||||||||
| Događaji | |||||||||
| Nagrade i priznanja | |||||||||
Općine u Sarajevu | |
|---|---|