Obavještajna zajednica Sjedinjenih Država (IC) je grupa odvojenih obavještajnih agencija i podređenih organizacija vlade Sjedinjenih Država, koje rade odvojeno i zajedno na obavljanju obavještajnih aktivnosti u cilju podrške vanjskoj politici i nacionalnoj sigurnosti Sjedinjenih Država. Organizacije članice IC uključuju obavještajne agencije, vojnu obavještajnu službu i civilne obavještajne i analitičke urede u okviru federalnih izvršnih odjela.
Zajednicu nadgleda Kancelarija direktora nacionalne obaveštajne službe (ODNI), kojom rukovodi direktor nacionalne obaveštajne službe (DNI). DNI je direktno odgovoran predsjedniku Sjedinjenih Država.[1][2]
Među svojim raznolikim odgovornostima, članovi zajednice prikupljaju i proizvode strane i domaće obavještajne podatke, doprinose vojnom planiranju i obavljaju špijunažu. Zajednica je osnovana izvršnom naredbom 12333 koju je 4. decembra 1981. potpisao predsjednik Ronald Reagan.[3]
Washington Post je 2010. izvijestio da postoji 1.271 vladina organizacija i 1.931 privatna kompanija na 10.000 lokacija u Sjedinjenim Državama koje rade na borbi protiv terorizma, domovinskoj sigurnosti i obavještajnim službama, te da će obavještajna zajednica u cjelini uključivati 854.000 ljudi koji drže vodeća tajna odobrenja.[4] Prema studiji ODNI iz 2008. godine, privatni izvođači čine 29% radne snage u američkoj obavještajnoj zajednici i čine 49% njihovih kadrovskih budžeta.[5]
Termin Obavještajna zajednica prvi put je upotrijebljen tokom mandata LTG Waltera Bedell Smitha kao direktora Centralne obavještajne službe (1950–1953).[6]
Bilješke