Okuka Dunava

Okuka Dunava (mađarski: Dunakanyar; njemački: Donauknie) odnosi se na okuku od približno 90° koju Dunav pravi u Mađarskoj, a nakon koje iz smjera zapad-istok prelazi u smjer sjever-jug.

Geografija

Dolazeći iz bečkog bazena, Dunav južno od Bratislave ulazi u Mađarsku u blizini Rajke. Odatle približno 150 km čini granicu sa Slovačkom, nastavljajući uglavnom u smjeru zapad-istok do Esztergoma. Nekoliko kilometara nakon Esztergoma prima lijevu pritoku Ipoly (kod Szoba), napušta graničnu liniju i ulazi u mađarsku teritoriju, i dalje tekući prema istoku. U ovom potezu probija se kroz planine tzv. Mađarskog hrpta, ostavljajući prvo planine Gerecse na jugu, a zatim Pilis i Börzsöny na sjeveru. Dolazeći do Zebegényja, prvi put skreće prema jugu, a odmah zatim prema sjeveru, oblikujući slovo "U", sve do Visegráda, a nedugo zatim počinje okuka prema jugu, koja se razvija otprilike 20 km, završavajući kod Váca. Odatle Dunav nastavlja put protječući kroz cijelu Veliku mađarsku niziju do Crnog mora kroz Srbiju, Bugarsku i Rumuniju.

Na početku okuke, nekoliko kilometara nakon Visegráda, rijeka se račva tvoreći Sentandrejsko ostrvo. Dva rukavca susreću se nakon otprilike 30 km, na vratima Budimpešte.

Današnja okuka u obliku slova U vjerovatno je rezultat erupcije vulkana koji se protezao cijelim područjem prije 15 miliona godina. Kaldera vulkana Keserűs, s pripadajućom lavnom kupolom, formirala je kasnije erodirani centralni dio na sjeveru. Rijeka slijedi južni rub ove kaldere.^[1]

Okuka i Sentandrejsko ostrvo dio su nacionalnog parka Dunav–Ipoly.

Važnost

Okuka Dunava područje je od velikog prirodoslovnog, historijskog i umjetničkog interesa. Ovdje je između 1. i sredine 5. stoljeća Rimsko Carstvo uspostavilo granicu podižući niz utvrda. U srednjem vijeku ovo područje bilo je u vlasništvu dinastije Arpadovića. Konačno, od 11. do 15. stoljeća tu su se naselili neki vladari, podižući gradove i dvorce koji su preživjeli do danas. Relativna blizina Budimpešte (40 km) čini ga gotovo obaveznim odredištem za turiste koji posjećuju glavni grad Mađarske. Ovdje su brojni gradovi i sela koji čuvaju uspomene na srednjovjekovno doba. Najpoznatija mjesta na desnoj obali, od sjevera prema jugu, jesu Esztergom, Dömös, Visegrád, Sentandreja, a na lijevoj Zebegény, Nagymaros i Vác. Biciklistička staza prati lijevu obalu rijeke, idući od Budimpešte kroz Vác do granice sa Slovačkom, a dio je duže biciklističke rute od Budimpešte do Beča.

Saobraćajna povezanost

Do tog područja može se doći iz Budimpešte, ne samo automobilom nego i javnim saobraćajem:

• prigradskom željeznicom BHÉV, koja polazi sa stanice na Batthyányjevom trgu i ide do Sentandreje, uz desnu obalu;
• međunarodnom prugom Budimpešta – Bratislava duž lijeve obale;
• autobusom iz Újpesta;
• brodskim prijevozom (isključujući zimski period).

Transdunavske planine leže na desnoj obali (lijevo na slici), dok su Sjevernomađarske planine na lijevoj (desno na slici).

Reference

1. Dávid Karátson (2015). "Danube Bend: Miocene Half-Caldera and Pleistocene Gorge". Landscapes and Landforms of Hungary. World Geomorphological Landscapes (jezik: engleski). Springer, Cham. str. 129–137. doi:10.1007/978-3-319-08997-3_16. ISBN 978-3-319-08996-6.

Vanjski linkovi

• Attractions and History of Danube Bend (en)