Oleksandra Matvijčuk (ukrajinski: Олександра В’ячеславівна Матвійчук; rođena 8. oktobra 1983) ukrajinski je borac za ljudska prava i liderka civilnog društva sa sjedištem u Kijevu. Na čelu je neprofitne organizacije Centar za građanske slobode i zalaže se za demokratske reforme u svojoj zemlji i regiji.[1]
Pohađala je Nacionalni univerzitet "Taras Ševčenko" u Kijevu, a diplomirala je 2007. stekavši zvanje magistrice prava. Godine 2017. je postala prva žena koja je učestvovala u ukrajinskom programu za nove lidere Univerziteta Stanford.[2][3]
Počela je raditi za neprofitnu organizaciju Centar za građanske slobode 2007, kada je i osnovana.[4]
Godine 2012. postaje član Savjetodavnog vijeća pri komesarijatu za ljudska prava ukrajinskog parlamenta.[5][6]
Nakon nasilnog gušenja mirnih demonstracija na Trgu nezavisnosti u Kijevu 30. novembra 2013, koordinirala je građansku inicijativu Euromajdan SOS, čija je svrha bila pružanje pravne pomoći žrtvama Euromajdana u Kijevu i drugim ukrajinskim gradovima, kao i prikupljanje i analiza informacija radi zaštite demonstranata i pružanje privremenih procjena situacije.[7] Otad je vodila više međunarodnih mobilizacijskih kampanja za oslobađanje političkih zatvorenika, kao što su kampanja "#letmypeoplego" i globalna akcija "#SaveOlegSentsov" za oslobađanje ilegalno zatvorenih ljudi u Rusiji i na okupiranom Krimu i u Donbasu.[8] Autorica je niza izvještaja raznim tijelima UN-a, Vijeća Evrope, Evropske unije, OSCE-a i nekoliko podnesaka Međunarodnom krivičnom sudu u Den Haagu.[3][9]
Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. pojavila se u brojnim međunarodnim medijima kako bi predstavljala ukrajinsko civilno društvo, posebno u vezi s pitanjima koja se odnose na interno raseljena lica i ratne zločine, kao i druga pitanja ljudskih prava. Prema Foreign Policyju, zalagala se za stvaranje posebnog "hibridnog suda" koji bi istraživao pitanja ratnih zločina i kršenja ljudskih prava zbog velikog broja pitanja.[13] Pozvala je da se Vladimiru Putinu i ruskim vojnicima sudi na specijalnom sudu za rusku invaziju na Ukrajinu, navodeći da bi to moglo imati efekt zastrašivanja za "brutalnost kršenja ljudskih prava koja ruske trupe čine".[14]