Pamflet

Slika djevojke s korpom punom pamfleta iz 18. stoljeća
Zbog niske cijene i jednostavne proizvodnje, pamfleti su često korišteni za popularizaciju političkih ili religijskih ideja.

Pamflet je knjiga bez uveza (odnosno, bez tvrde korice ili poveza). Pamfleti mogu biti sastavljeni od jednog lista papira koji je štampan s obje strane i presavijen na pola, na trećine ili četvrtine, što se naziva letak, ili se mogu sastojati od nekoliko stranica presavijenih na pola i spojenih heftanjem na preklopu kako bi se dobila jednostavna knjižica.

Za potrebe „Međunarodne standardizacije statistike koja se odnosi na proizvodnju knjiga i periodike“, UNESCO definiše pamflet kao „neperiodičnu štampanu publikaciju od najmanje 5, a ne više od 48 stranica, bez naslovnih stranica, objavljenu u određenoj zemlji i dostupnu javnosti“, dok knjigu definiše kao „neperiodičnu štampanu publikaciju od najmanje 49 stranica, bez naslovnih stranica“. UNESCO-ove definicije su, međutim, namijenjene samo za specifičnu svrhu sastavljanja statistike o proizvodnji knjiga.[1]

Etimologija

[uredi | uredi izvor]

Riječ pamflet za kratko djelo (opusculum) objavljeno samostalno, bez korica, ušla je u srednjoengleski oko 1387. godine kao pamphilet ili panflet, izvedena iz dvanaestovjekovne ljubavne komične poeme starijeg stila Pamphilus, seu de Amore („Pamfil: ili, o ljubavi“), napisane na latinskom jeziku.[2][3] Ime Pamfilus potiče od grčkog imena Πάμφιλος (Pamphilos), što znači „miljenik svih“. Poema je bila popularna, naširoko kopirana i samostalno distribuirana, formirajući tanki kodeks.

Historija

[uredi | uredi izvor]
Pamflet kao oblik literature stoljećima se koristi kao ekonomično sredstvo za široku distribuciju informacija.

Najranija pojava riječi nalazi se u djelu Philobiblon (1344) Richarda de Buryja, koji govori o „panfletos exiguos“ („malim pamfletima“) (poglavlje VIII).[4]

Njegove moderne konotacije kao traktata koji se bavi savremenim pitanjem rezultat su žestokih rasprava koje su dovele do Engleskog građanskog rata; ovaj smisao se pojavio 1642. godine.[3]

Pamfleti su služili kao zamjena za članke u časopisima u periodu prije pojave časopisa, koji je završio sredinom devetnaestog stoljeća. Samo u Sjedinjenim Američkim Državama bilo ih je na stotine. Oni su bili osnovno sredstvo komunikacije za ljude zainteresovane za politička i religijska pitanja, poput ropstva. Pamfleti nikada nisu razmatrali obje strane pitanja; većina je otvoreno bila pristrasna, nastojeći ne samo informisati nego i uvjeriti čitatelja.

Svrha

[uredi | uredi izvor]
Finski propagandni pamflet iz 1918. godine, potpisan od strane generala Mannerheima, kružio je među Bijelima tokom Finskog građanskog rata, pozivajući Crvene na predaju. U prevodu znači: „Stanovnicima i trupama Tamperena! Otpor je uzaludan. Podignite bijelu zastavu i predajte se. Krv građana je prolivena dovoljno. Mi nećemo ubijati kao što Crveni ubijaju svoje zarobljenike. Pošaljite svog predstavnika s bijelom zastavom.“


Pamfleti mogu sadržavati sve, od informacija o kuhinjskim aparatima do medicinskih informacija i religijskih traktata. Pamfleti su veoma važni u marketingu jer su jeftini za proizvodnju i mogu se lako distribuirati kupcima. Također, pamfleti su dugo bili važan alat za politički protest i političke kampanje iz sličnih razloga.

Pamfletar je historijski termin za osobu koja proizvodi ili distribuira pamflete, posebno u političke svrhe.

Sakupljanje

[uredi | uredi izvor]

Zbog svoje prolazne prirode i širokog spektra političkih i religijskih stavova koje omogućava lakoća proizvodnje ovog formata, pamfleti su cijenjeni među mnogim kolekcionarima knjiga. Značajne zbirke su sakupljene i predate akademskim istraživačkim bibliotekama širom svijeta.

Posebno opsežne zbirke američkih političkih pamfleta nalaze se u Javnoj biblioteci New Yorka, Tamiment biblioteci Univerziteta New York i kolekciji Jo Labadie na Univerzitetu Michigan.[5]

Komercijalna upotreba

[uredi | uredi izvor]

Pamflet je naširoko prihvaćen u trgovini, posebno kao format za marketinšku komunikaciju. Pamfleti imaju različite namjene, kao što su opisi proizvoda ili uputstva, informacije o kompaniji, promocije događaja ili turistički vodiči, i često se koriste na isti način kao letci ili brošure.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Recommendation concerning the International Standardization of Statistics Relating to Book Production and Periodicals: UNESCO". portal.unesco.org.
  2. ^ OED s.v. "pamphlet".
  3. ^ a b Harper, Douglas. "pamphlet (n.)". etymonline.com. Pristupljeno 11. 11. 2024.
  4. ^ Tedder, Henry Richard (1911). "Pamphlets" . u Chisholm, Hugh (ured.). Encyclopædia Britannica. 20 (11. izd.). Cambridge University Press. str. 659–661.
  5. ^ Oakley C., Johnson (1. 1. 1974). Marxism in United States history before the Russian Revolution (1876-1917). ‎ Published for A.I.M.S. by Huma; First Edition. ISBN 978-0391003262.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]