Ovaj članak govori o trenutnim događajima. |
Pandemija koronavirusne bolesti u Bosni i Hercegovini dio je svjetske pandemije koronavirusne bolesti 2019 (COVID-19) kojoj je uzrok virus SARS-CoV-2.
![]() Potvrđeni slučajevi koronavirusa (na 100000) | |
![]() Karta slučajeva s potvrđenim općinama | |
Bolest | COVID-19 |
---|---|
Virusni soj | Teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 (SARS-CoV-2) |
Lokacija | Bosna i Hercegovina |
Prvi slučaj | Banja Luka |
Datum prvog slučaja | 5. mart 2020. |
Porijeklo | Italija Njemačka Srbija Turska |
Potvrđenih slučajeva | 398.668 (1. oktobar 2022)[1] |
Oporavljenih | 376.654[2] |
Broj umrlih | 16.136 (1. oktobar 2022)[1] |
Službeni veb-sajt | |
Prvi slučaj širenja pandemije koronavirusa u Bosni i Hercegovini zabilježen je 5. marta 2020,[3] kada je osoba iz Banje Luke testirana pozitivno na virus SARS-CoV-2 nakon što se vratila iz posjete Italiji. Prva je Banja Luka postala žarište zaraze s najvećim brojem oboljelih, a ostali oboljeli uglavnom su se vezali za prvog oboljelog pacijenta.
Još jedno žarište razvilo se u Konjicu 11. marta, kad je na proslavi 70. godišnjice postojanja fabrike Igman održana zabava na kojoj je prisustvovao građanin Srbije za kojeg se ispostavilo da je zaražen. Veliki broj slučajeva koji su se pojavili u Konjicu, Sarajevu, Travniku i Goraždu povezani su s tom zabavom.
U Mostaru je 19. marta zaraženi pacijent samovoljno otišao u bolnicu sa simptomima gripe, nakon čega je najmanje 10 ljekara završilo u samoizolaciji. Ubrzo nakon tog incidenta registrovana su dva nova slučaja povezana s prvim oboljelim.[4]
Vijeće ministara je 17. marta proglasilo stanje prirodne i druge nesreće.[5][6] Dana 21. marta uveden je policijski sat u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, ali ne i u Brčko Distriktu gdje dotad nije bilo potvrđenih slučajeva.[7]
12. januara 2020, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) potvrdila je novi koronavirus koji je bio uzrok respiratornoj bolesti u klasteru ljudi u gradu Wuhan, provincija Hubei, Kina, koji su potvrđeni SZO-u 31. decembra 2019.[8][9]
Smrtnost od COVIDa-19 bila je mnogo manja nego od SARS-a iz 2003.,[10][11] ali je prenosivost bila značajno veća, sa značajnim smrtnim ishodima.[10][12]
Sve do 25. februara, 12 ljudi je bilo pod nadzorom kao sumnjivi slučajevi.[13] U Sarajevu, tri kineska turista koji pokazivali simptome imali su negativne testove na virus.[14]
2. marta, sumnjalo se da je čovjek iz Tomislavgrada donio virus iz Italije, te je upućen u Mostar na zdravstveni pregled. Njegovi rezultati bili su negativni.[15]
Prvi slučaj bolesti je zabilježen u Bosni i Hercegovini 5. marta 2020. Zdravstveni službenici Republike Srpske potvrdili su da je pacijent iz Banje Luke nakon posjete Italiji, koja je posebno pogođena pandemijom, bio pozitivan na bolest, a dan kasnije potvrđeno je da je i sin oboljelog zaražen.[3]
Prvi smrtni slučaj evidentiran je 21. marta u Bihaću.[16]
Dana 9. marta peti slučaj u Bosni i Hercegovini potvrđen je u Zenici, prvi u Federaciji BiH. Istog dana su izdate preporuke da se ne održavaju javni skupovi na području Federacije BiH.[17]
Nakon prvog slučaja iz Banja Luke i onih koji su slijedili, gdje je zaraza uvezena iz Italije, 15. marta prijavljen je slučaj u Domaljevcu-Šamcu kod pacijenta koji se nedavno vratio iz Njemačke. To je bio ukupno 24. slučaj.
Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva donio je naredbu o obustavi nastave u osnovnim, srednjim i visokoškolskim obrazovnim ustanovama. Također, obustavljen je rad u dječijim vrtićima, kao i održavanje kulturnih i sportskih događaja.[18]
Dana 16. marta zabilježena su i prva dva oporavljena slučaja, oba iz Banja Luke. Isti dan donijeta je odluka o obaveznoj 14-dnevnoj izolaciji za sve građane BiH koji ulaze na graničnim prijelazima ili aerodromima u FBiH.
Odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine angažovane su Oružane snage Bosne i Hercegovine za potrebe pružanja pomoći civilnim organima u prevenciji i sprečavanju širenja virusa SARS-CoV-2.[19]
Prvi slučaj u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, desio se 24. marta, što je utvrđeno nakon što je pacijent preminuo.[20]
Prvi smrtni slučaj zabilježen je 21. marta u Bihaću. Pacijent je bila starija žena koja je hospitalizovana dva dana ranije. Isti dan Policija RS-a uvela je policijski sat od 20 sati do 5 sati ujutro.[21][22] U Federaciji BiH od 22. marta također je uveden policijski sat od 18 sati do 5 sati ujutro.[23]
Brčko distrikt svoj prvi slučaj zabilježio je 23. marta, kada je dvoje ljudi testirano pozitivno nakon što su se vratili sa Kariba preko aerodroma iz Francuske i Srbije.[24]
Dana 24. marta zabilježen je prvi slučaj u Širokom Brijegu, u mjestu Jare, ujedno i prvi u Zapadnohercegovačkom kantonu.[25]
Dana 27. marta zabilježen je prvi slučaj zaraze u Tuzlanskom kantonu. Medicinska sestra je nakon uočavanja simptoma testirana pozitivno na SARS-CoV-2. Prethodno je bila u kontaktu sa pacijentima. Izvor zaraze nije utvrđen, jer medicinska sestra nije bila u regijama zaraženim koronavirusom, ali je imala kontakt sa pacijentima u Medicinskom institutu Bayer (bivši Centar za srce u Tuzli).[26] Pacijent koji je boravio u Tuzli i Medicinskom institutu Bayer, a koji je kasnije testiran pozitivno na COVID-19, prebačen je u bolnicu u Zenici, zbog čega je 45 zdravstvenih radnika moralo ići u izolaciju.[27][28]
Dana 28. marta Republika Srpska proglasila je vanredno stanje nakon što je u tom entitetu zabilježen 162 slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2.[29]
Dana 2. aprila broj slučajeva je po prvi put prešao 500.
Dana 9. aprila donesena je odluka da Hercegovačko-neretvanski kanton od 10. aprila ulazi u karantin čime je zabranjeno kretanje van mjesta prebivališta.[30] Odluka je donesena nakon pogoršanja epidemiološke situacije u nekoliko općina u kantonu kao što su Mostar, Čitluk i Konjic.
Federacija BiH je 24. aprila ukinula obavezni policijski sat, kao i obavezni 14 dnevni karantin,[31][32] a stanovništvu mlađem od 18 godina i starijem od 65 su ublažene mjere zabrane kretanja.[33]
Određeni broj slučajeva u Federaciji BiH dovodi se u vezu s proslavom 70. godišnjice postojanja fabrike Igman iz Konjica koja se desila 11. marta, a kojoj je prisustvovalo oko 200 ljudi.[34][35] Proslavi je prisustvovao i građanin Srbije za kojeg se kasnije ispostavilo da je pozitivan na SARS-CoV-2.[36] Ubrzo su slijedili potvrđeni slučajevi bolesti COVID-19 kod osoba koje su prisustvovali proslavi iz Konjica, kao i slučajevi iz Visokog[37], Tešnja[38], Goražda[38], Novog Travnika[39] i Sarajeva.[40] Dana 16. marta, kad se saznalo za taj slučaj, svi učesnici proslave bili su primorani u samoizolaciju. Između ostalog, i premijer Federacije BiH Fadil Novalić podvrgnut je testu, ali bio je negativan.[41] Skup se desio nakon što je Federacija BiH 11. marta uputila preporuke o izbjegavanju održavanja većih javnih skupova. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine oformilo je predmet o skupu koji se desio 11. marta u Konjicu.[42]
Dana 10. marta 2020. Republika Srpska zvanično je donijela zabranu svih javnih okupljanja, zatvorila sve škole i zabranila ulaz svim turistima koji dolaze iz bilo koje od zaraženih zemalja.[43]
U nastojanju daljeg suzbijanja širenja pandemije Federacija Bosne i Hercegovine je 11. marta donijela odluku o dvosedmičnoj obustavi nastave u svim školama, uključujući srednje škole i fakultete.[44] Uprkos tome, službenici Zapadnohercegovačkog i Hercegovačko-neretvanskog kantona odbili su slijediti takav zahtjev.[45][46]
Dana 12. i 13. marta 2020. godine brojni gradovi donijeli su odluku o ograničavanju rada trgovina prehrambenim proizvodima, restoranima, kafićima, kao i zabranu svih aktivnosti u teretanama i fitnes centrima. Među njima su bili Banja Luka,[47] Čelinac, Prnjavor,[48] Mrkonjić Grad i Doboj.[49]
Bosanskohercegovačke kompanije su efekte epidemije u Kini osjetile već ranije i to zbog blokade lanaca snabdijevanja koje su počele početkom 2020. godine. Uvoz iz Kine u januaru je bio manji za 5,17% odnosno 2,4 miliona KM u odnosu na isti mjesec 2019. godine. Već tada neke manje kompanije, izvoznici i svi ostali koji su zavisili od specifičnih uvoznih proizvoda iz Kine, djelimično ili potpuno zaustavljaju svoju proizvodnju.[50]
Turizam je bila jedna od prvih privrednih grana koja je osjetila udar povodom pandemije kada su mnoge države zabranile putovanja. Tako je u Mostaru za prvi kvartal 2020. zabilježeno 60% manje noćenja u odnosu na isti period prošle godine.[51] Smatra se da je turistička sezona efektivno završena u Mostaru.[52] Ukupno je otkazano 850.000 noćenja za mart, april i maj 2020.[53]
Članovi Odbora Grupacije turizma i ugostiteljstva Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) su upozorili kako bi situacija u turizmu mogla dovesti do znatnih posljedica za sve subjekte u sektoru turizma i ugostiteljstva.[54] Mnoge aviokompanije otkazale su letove na Sarajevski aerodrom.[55]
I ostale grane privrede su ugrožene, a VTK BiH ocijenio je situaciju kriznom.[56] Na granici s Hrvatskom privremeno je bilo zadržano više od 700 transportnih kamiona.[57][58] Od početka mjeseca marta do 26. marta 2020. odjavljeno je 3.543 radnika na nivou FBiH.[59] Prema službenim evidencijama broj zaposlenih u FBiH na dan 3. april iznosio je 520.641 osoba i u odnosu na 16. mart smanjen je za 13.842.[60]
Uz najdirektnije pogođene branše kao što su ugostitelji, hotelijeri, frizeri, prodavnice neosnovne robe, uveliko je pogođena i proizvodnja u velikom broju fabrika. Posebno su pogođene industrije proizvodnje namještaja, namjenske industrije, proizvodnja obuće i odjeće, i metalska industrija. Kako se očekuje drastično smanjenje potražnje u Evropi i recesija, tako se i očekuje drastično opadanje količine izvoza.[61]
Povodom rasta cijena koji je zabilježen poslije 5. marta, vlada FBiH naredila je da se cijene životnih namirnica vrate na nivo prije toga.[62][63] Republika Srpska propisala je kazne do 20.000 KM za prodavce koji ne vrate cijene. Neke apoteke u FBiH kažnjene su nakon što je ustanovljeno da su povisile cijene dezinfekcionih sredstava i zaštitne opreme i do 600 posto.[64] Od proglašenja pandemija do 15. marta Federalna inspekcija izrekla je 16 kazni u iznosu od 43.500 KM zbog podizanja cijena.[65] Dežurni tim federalnog tržišnog inspektorata je između 14. i 18. marta po prijavama građana izvršio 37 redovnih i 18 kontrolnih inspekcijskih nadzora u apotekama i drugim prodajnim objektima i izdao 41 prekršajni nalog s kaznama u iznosu 85.200 KM.[66] Slične mjere su i u entitetu Republike Srpske, a jedan trgovac koji nije korigovao cijene kažnjen je s 15.000 KM.[67] Zaključno s 11. aprilom 2020. u Federaciji BiH izrečene su kazne u vrijednosti od 300.000 KM, s ukupno 197 izdaih prekršajnih naloga.[68]
Cijene koje ne smiju rasti odnose se, između ostalog, na sve vrste brašna, hljeba i drugih pekarskih proizvoda od brašna i žitarica, mlijeko i mliječne proizvode, jaja, rižu, tjesteninu, sve vrste svježeg mesa, ribe i njihove prerađevine, voće i povrće, mesne konzerve, riblje konzerve, vodu za piće i jestivo ulje.[69] Proizvođači brašna Klas i Mlin Majić uputili su apel građanstvu da ne stvaraju paniku masovnim kupovanjem i da su zalihe stabilne i da se cijena neće mijenjati.[70] Međutim, u nekim gradovima dešavaju se nestašice brašna, kao i blago povećanje cijena.[71][72][73][74] Premijer Federacije BiH Fadil Novalić izjavio je 25. marta da Federacija ima dovoljno hrane, ali je istovremeno najavio veće ulaganje u domaću poljoprivredu koja će morati podnijeti veći teret nego prije pandemije.[75]
Manje posjećeni portali, neki blogovi i objave na socijalnim mrežama plasirali su više dezinformacija, poput onih da je koronavirus već davno stigao u Sarajevo,[76] da je Tuzlanski kanton dezinfikovan deterdžentom Degragerm[77] i da je Milorad Dodik zaražen.[78] Dodik je ipak tek krajem 2020. godine bio zaražen COVID-om.
Košarkaški savez BiH donio je odluku o završetku košarkaškog prvenstva BiH u košarci za sezonu 2019/2020.[79]
Među prvim mjera prevencije širenja zaraze odnosila se na putnike koji ulaze u Bosnu i Hercegovinu bilo je postavljanje termalnih kamera za lakše uočavanje putnika sa simptomima bolesti. Uz entitetske, kantonalne i gradske krizne štabove formirana su dodatna dva na nivou države, jedan za suzbijanje širenja virusa, a drugi za ublažavanje ekonomskih posljedica.[80]
Dana 16. marta donesena je odluka o obaveznoj 14-dnevnoj karanteni za građane Bosne i Hercegovine i ostale koji ulaze u državu na graničnim prijelazima ili aerodromima u Federaciji BiH.[81]
Vlada FBiH 19. marta usvojila je Program aktivnosti za stabilizaciju privrede i saniranje posljedica pandemije koronavirusa gdje je uspostavljen fond za stabilizaciju privrede s ciljem podrške kompanijama koje su izvozno orijentisane.[82][83] Slične mjere uvedene su i u RS-u.[84]
Do 20. marta donesene su odluke o zabrani kretanja mlađima od 18 i starijim od 65 godina u FBiH i RS.[85] Dodatno, usvojena je i Odluka o nabavci materijala za sprečavanja širenja infekcije, između ostalog 100 hiljada zaštitnih maski, dvije hiljade litara dezinfekcionog sredstva, 250 hiljada zaštitnih rukavica, 20 ručnih medicinskih kamera sa sistemom mjerenja tjelesne temperature, hiljadu višekratnih varenih zaštitnih odijela, 600 kreveta s madracem i posteljinom za karanten i 30 hiljada testova za detekciju SARS-CoV-2.[86]
Vlada Federacije BiH je 3. aprila usvojila 10 mjera za spas ekonomije u tzv. "korona zakonu" gdje je, između ostalog, osigurana stabilnost isplata iz budžeta, penzija, boračkih, socijalnih i drugih naknada.[87]
Nakon pregovora vodećih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini dogovorena je raspodjela kreditnih sredstava Međunarodnog monetarnog fonda na sastanku u Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Od ukupno 330 milion eura sredstava namijenjenih za saniranje ekonomskih posljedica, Federacija BiH je dobila 62 posto, Republika Srpska 38 posto, dok je po pola posto od oba entiteta proslijeđeno Brčko distriktu.[88]
Države i međunarodne organizacije koje su isporučile ili obećale pomoć: